Skip to main content

Milijun kuna iz proračuna Grada – koliko je to novca?

Svi znamo da je milijun kuna puno novca. Ako smo  zaposleni, moramo provesti dobar dio radnoga vijeka da bismo uprihodili taj novac. Uglavnom imamo i predodžbu o tome što bismo s tolikim novcem da je naš, ovisno o potrebama i prioritetima – stan, kuća, obrazovanje, putovanja, ulaganja…. 

Ali, što znači milijun kuna u gradskom proračunu? 

 Evo nekih nasumično odabranih usporedbi. 

Odgoj i obrazovanje: 

  • milijun kuna je dvostruko više od sredstava za stipendije učenicima  i studentima
  • milijun kuna je šesterostruko više od sredstava za pomoćnike u nastavi

Kultura:

  • milijun kuna je ukupan iznos predviđen za obnovu i očuvanje kulturnih dobara

Komunalna infrastruktura

  • milijun kuna je dvostruko više od sredstava za izgradnju dječjih igrališta

Poljoprivreda:

  • milijun kuna je nešto više od ukupnih potpora poljoprivrednim gospodarstvima

Ekologija:

  • milijun kuna je peterostruko više od ukupnog iznosa predviđenog za sanaciju divljih odlagališta

I tako dalje, puno je primjera kako bi se ta količina javnog novca mogla utrošiti. Sve navedeno i još puno nenavedenog (praktički, svaka stavka u proračunu) puno je korisnije od onog za što će milijun kuna o kojima je riječ zaista biti utrošeno, a to je isplata tzv. poticajne naknade Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja za prekoračenje količine odloženog miješanog komunalnog otpada.

Naime, prema nedavno javno objavljenim podacima Ministarstva, količina odloženog MKO na području grada Karlovca premašuje ciljani iznos za 5156 tona, što prema važećim zakonskim odredbama i pravilnicima znači da će poticajna naknada (iznos koji se plaća u proračun sve dok jedinica lokalne samouprave ne ispuni cilj) za Grad Karlovac iznositi 1.031.346,00 kuna

Grad u državni proračun mora uplatiti 1.031.346,00 kuna takozvane poticajne naknade! Milijun kuna!

Smatramo da je i jedna kuna – a kamoli milijun – isplaćena u tu svrhu nepotreban trošak.

Ono što još više zabrinjava je da ni perspektiva za iduće razdoblje ne izgleda optimistično – Grad Karlovac vjerojatno će poticajne naknade isplaćivati još niz godina. Naime, prema dostupnim podacima, količina odvojeno prikupljenog otpada raste tempom koji nije dovoljan za ostvarenje ciljeva. Trenutno smo na 14,5% odvojeno prikupljenog otpada. Iako ovaj podatak ukazuje na porast od 3,6% u odnosu na 2020., daleko je od ciljanih 50% ili 55% u 2025. godini. U usporedbi s drugim gradovima također ne stojimo baš sjajno – Karlovac je tek na 20. mjesto od 32 grada s više od 10 000 stanovnika

Što možemo učiniti?

Gospodarenje otpadom može biti učinkovito i ispuniti svrhu jedino ako djelujemo kao zajednica u kojoj svi daju svoj doprinos, vođeni zajedničkim ciljem. To je načelo za koje se i inače zalažemo te mislimo da je primjenjivo u svim sferama života grada, a u gospodarenju otpadom posebno je važno.

Gradska uprava?

Iako pitanje gospodarenja otpadom nije novo i bitna je tema još iz vremena prije pristupanja EU, niz je indicija koje pokazuju da je ono dugo vremena bilo nisko na listi prioriteta Gradske uprave (provedbe i ulaganja u edukativne programe i infrastrukturu, šturo praćenje i izvješćivanje, nedostatak proaktivnog pristupa, pa sve do nedavne Odluke o pružanju javne usluge prikupljanja otpada). Stoga od nje očekujemo da se takav pristup promijeni:

  • da više uloži u edukativne programe (iz vlastitih sredstava jer je vrijeme EU fondova za tu svrhu prošlo)
  • da se vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora uključe i daju svoj doprinos
  • da temu učini vidljivom u lokalnim medijima (kojima ionako plaća „vidljivost“, kako je potvrđeno na prošloj sjednici GV-a)
  • da odluke u vezi gospodarenja otpadom zaista budu poticajne za građane, a ne samo suhoparno odrađivanje zakonskih obaveza
  • da pogleda „preko plota“ i koristi iskustva drugih gradova i općina koje su tu ostvarile značajan napredak

Mi, građani?

Mi, građani, možemo uložiti napor, zaista ne prevelik, u to da smanjujemo stvaranje otpada i da odvajamo vlastiti otpad. Infrastruktura u gradu postoji (što treba pribrojiti u plus Gradskoj upravi i „Čistoći“!), postoje zeleni otoci, podijeljeni su spremnici i komposteri, na nama je samo da se ponašamo odgovorno. Možemo se sami educirati i educirati prijatelje, susjede, rođake, djecu… Sigurni smo da možemo bolje i da nema ništa u „našem mentalitetu“ što nas sprečava u odgovornijem ponašanju.

Evo i nekoliko korisnih poveznica:

http://cistocaka.hr/

http://www.haop.hr/hr/privremeni-podaci-o-komunalnom-otpadu-sakupljenom-u-okviru-javne-usluge-po-jedinicama-lokalne

https://www.fzoeu.hr/hr/gospodarenje-otpadom/1345

https://www.fzoeu.hr/hr/poticajna-naknada-za-smanjenje-kolicine-mijesanog-komunalnog-otpada/1423

https://gov.hr/hr/odvojeno-prikupljanje-otpada/1322

Mi, Možemo! Karlovac?

Mi ćemo i dalje u GV-u podržati svaku aktivnost i prijedlog koji doprinosi napretku u gospodarenju otpadom, u skladu s našim programom (https://karlovac.mozemo.hr/zeleni-grad/#pogOtpad). Pratit ćemo napredak i davati konstruktivne prijedloge za unapređenje, kao što smo to radili i do sada. Svojim primjedbama i prijedlozima i dalje ćemo se uključivati u sva javna savjetovanja, kao i do sada.

Vjerujemo da progres neće izostati. Što on bude brži, to će prije onaj milijun kuna iz naslova bit preusmjeren na dječja igrališta, pomoćnike u nastavi, obnovu kulturne baštine ili druge zaista korisne stvari.