Zeleni grad



Parkovi i Kozjača – zelena društvena infrastruktura

Parkovi, zelenilo i Kozjača ogromno su karlovačko bogatstvo i zalog ugodnog gradskog života i u ekstremnim klimatskim uvjetima koji su, na žalost, sve češći. To ćemo bogatstvo pažljivo čuvati i unaprijediti uz punu suradnju sa stručnjacima i zainteresiranim građanima.

Novi parkovi i nasadi

Naš je cilj da svaki stanovnik Karlovca ima kvalitetno zelenilo u neposrednoj blizini svog stanovanja. U tu svrhu ćemo u prostorno planskim dokumentima Karlovca od izgradnje zaštititi dovoljno prostora za drvorede, perivoje, zelene nasade i dječja igrališta. U dvjema najvećim gradskim četvrtima Novom Centru i Grabriku već su davno planirani i nužno potrebni pravi parkovi. Naš je prioritet izgraditi park u Novom centru između Knjižnice, Arhiva, Doma HV i Crkve Srca Isusova koji će se spojiti sa zelenilom u prostoru bivše vojarne Luščić, te park u Grabriku na području između vrtića Grabrik i ulice Kralja Krešimira.

Parkovi i zelene površine ćemo dodatno oplemeniti urbanim intervencijama koji će osigurati djeci mjesta za igru, mladima prostore za druženje i zabavu, odraslima dovoljno mjesta za rekreaciju i starijoj populaciji prostor za kvalitetno provođenje vremena. Inovativna dječja igrališta, sprave za vježbanje na otvorenom, šahovske ploče na otvorenom, amfiteatri za manje događaje, posebni parkovi za pse i slična infrastruktura bit će doprinos kvaliteti života svih stanovnika Karlovca.

Proširit ćemo dosadašnju praksu dodjele parcela za gradske vrtove i zasadit ćemo, najprije, eksperimentalno, a zatim i na većem području gradske voćnjake iz kojih bi se i građani Karlovca, poput građana sve većeg broja europskih gradova, mogli poslužiti svježim voćkama.

Održavanje postojećih parkova i zelenila

Karlovcu je potrebno kvalitetnije upravljanje gradskim zelenilom i kvalitetnije informiranje karlovačke javnosti o tome. U tu ćemo svrhu i u suradnji s tvrtkom Zelenilo d.o.o i Javnom ustanovom Natura Viva učiniti podatke o svakom stablu dostupnima u on-line bazama podataka. Pristupit ćemo izradi dugoročnog plana održavanja gradskog zelenila te proširenju godišnjih operativnih planova održavanja zelenila i gradskih kupališta. Operativni planovi s pripadajućim troškovnicima prolazit će javna savjetovanja. Građani će tako znati što će se u narednoj godini orezati, što ponovno zatraviti, što će se saditi od ukrasnog bilja, koje će se staze urediti i slično. S druge strane bit će javno dostupno i ono što je dugoročno planirano: koja će se stabla u drvoredima zbog lošeg stanja morati mijenjati, koji će novi nasadi postavljati, koja će stabla na temelju zdravstvenog stanja trebati sanirati, poduprijeti, jače orezati ili zamijeniti i kojom dinamikom će se to raditi. Građani će tako znati što se planira sa zelenilom u njihovom kvartu. Učinit ćemo javnim i rad Komisije za uređenje i zaštitu zelenih površina i u nju ćemo uključiti i predstavnike udruga za zaštitu okoliša i prirode i zainteresirane građane i aktiviste. Dnevni red i odluke tako proširene Komisije bit će dostupni na mrežnim stranicama Grada Karlovca.

Kozjača

Kozjačom upravljaju Hrvatske šume d.o.o., ali u Generalnom urbanističkom planu Karlovca stoji prijedlog da dio Kozjače treba postati park-šuma, čime bi djelimično upravljanje prešlo u ruke postojeće Javne ustanove Natura Viva ili neke novoformirane Javne ustanove koja bi upravljala Kozjačom. Zagovaramo široku javnu i stručnu raspravu u kojoj bi se našao najbolji model upravljanja ovom šumom koja je prevažna za kvalitetu života u Karlovcu. U postojećem modelu i dok Kozjačom upravljaju Hrvatske šume, s Hrvatskim šumama d.o.o. želimo surađivati u održavanju poučnih staza, izletničkih područja, kao i u čuvanju Kozjače od nezakonitog odlaganja otpada i nezakonite sječe.





Parkovi prirode

Karlovačka županija najljepša je županija kontinentalne Hrvatske. Od svih županija koje nemaju izlaz na more u niti jednoj nema toliko atraktivnih i vrijednih prirodnih prostora – od Bjelolasice i Kleka do Petrove gore i Žumberka, od Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre do njihovih mnogobrojnih pritoka….mnoštvo je prostora koji zaslužuju određeni oblik zaštite.

Nameće se potpuno logično pitanje – Zašto onda Karlovačka županija nema niti jedan zaštićen prostor „državne razine“ (nacionalni park ili park prirode)?

U teritorij naše županije jednim manjim segmentom „ulazi“ park prirode Žumberak – Samoborsko gorje i nacionalni park Plitvička jezera, ali to nema velikog utjecaja na razvoj županije, zapošljavanje, strategiju razvoja prostora itd.

Nažalost proglašenje nekog prostora nacionalnim parkom nije apsolutno nikakva garancija da će isti prostor biti zaista i zaštićen. Naprotiv – vrlo često – proglašenje može dovesti upravo do ugrožavanja prostora i pojačane devastacije (primjer >Plitvica), što je bitno rješavati dugoročno politički i na državnoj razini.

Presudan element u pokretanju zaštite nekog prostora je opća svjesnost društva, posebice lokalne zajednice, o postojećem problemu.

Iz toga proizlazi svjesnost javnosti i inicijativa o potrebi zaštite nekog prostora.

KARLOVAČKA ŽUPANIJA

Od mnoštva atraktivnih i vrijednih prirodnih lokacija Karlovačke županije ove tri definitivno zaslužuju određeni stupanj zaštite:

  • PARK PRIRODE „KORANA – SLUNJČICA“
  • PARK PRIRODE „KUPA“
  • PARK PRIRODE „MREŽNICA“

Javne ustanove za zaštitu prirode ranga parka prirode i nacionalnog parka imaju višestruke pozitivne posljedice na širi lokalni prostor:

  1. Razvijaju i nadograđuju spoznaju u društvu o potrebi štićenja prirodnih fenomena
  2. Dovode do konkretnih mjera zaštite prostora i prirodnog lokaliteta
  3. Uvode mehanizme i procedura prilikom bilo kakvih eko-incidenata i prostor se sustavno nadgleda
  4. Doprinose prepoznavanju prostora i prirodnih karakteristika određenog područja i njegovom lakšem plasiranju na turističkim tržištima
  5. Usmjeravaju lokalno stanovništvo na razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje, održivi turizam i ugostiteljstvo, izradu autohtonih i prepoznatljivih suvenira i dr.
  6. Pridonose očuvanju i razvoju lokalnog područja kroz poticanje obrazovanja i zapošljavanja lokalnog stanovništva na istraživanju i čuvanju zaštićenih prirodnih područja, kao i naseljavanju i zapošljavanju visokoobrazovanih stručnjaka

Nacionalni park i park prirode su javne ustanove – financirane od strane države te ne opterećuju proračune lokalnih zajednica, već im pridonose.

Tehničko osoblje, rendžeri ili zaštitari prirode aktiviralo bi zapošljavanje mladih iz npr. Belavića, Zvečaja, Tounja, Prilišća, Vukove gorice, Slunja, Ogulina….što bi smanjilo daljnje iseljavanje mladih i stvorilo pozitivnu perspektivu za održivi razvoj prostora.

Gospodarenje otpadom

Kao zeleno-lijevoj političkoj opciji, zelena razvojna država jedno je od naših programskih načela. Pri ostvarenju naše vizije održivo gospodarenje otpadom ima vrlo važnu ulogu. Također, i Evropska Unija kao zajednica država i naroda čiji smo dio prepoznala je održivo gospodarenje otpadom kao jedno od ključnih pitanja tranzicije prema kružnom gospodarstvu i održivom razvoju – svojim strateškim ciljevima za nadolazeće razdoblje.

Ova činjenica rezultirala je širokim zakonskim okvirom, koji se hijerarhijskim slijedom proteže od EU direktiva i zakona, preko nacionalne strategije i plana gospodarenja otpadom, nacionalnog Zakona o održivom gospodarenju otpadom (ZOGO), te završava Planom gospodarenja otpadom Grada Karlovca za razdoblje 2017-2022, u kojem nas zatiče pisanje našeg programa. Strategije i planovi definiraju ciljeve i mjere za njihovo ostvarivanje, kao i uloge i odgovornosti pojedinih dionika u sustavu gospodarenje otpadom, uključujući i jedinice lokalne samouprave (JLS) kao što je Grad Karlovac.

Međutim, želimo istaknuti da sve nas građane, bez obzira kojoj smo političkoj opciji skloni, prije i jače od svih strategija i planova na odgovoran pristup gospodarenju otpadom obvezuju generacije koje dolaze, naša djeca, unuci i svi ostali budući stanovnici Karlovca, kojima želimo ostaviti uređen, zelen i lijep grad – grad ugodnog življenja. Pri tome mi smatramo da je princip suradnje i participacije građana u odlučivanju, koji zagovaramo u svim područjima upravljanja, ključni i osnovni preduvjet za ostvarivanje programskih ciljeva u području gospodarenja otpadom. Također smatramo da odgovorna gradska uprava može i mora činiti više od zakonskog minimuma vlastite odgovornosti.

Ne želimo da nas od opravdano strogih evropskih regula štiti umješnost naših diplomata i ispregovarana razdoblja prilagodbe i odgođene primjene– i kao politička opcija i kao građani želimo preuzeti aktivniju ulogu u ostvarivanju zadanih ciljeva vezanih uz gospodarenje otpadom. Ne želimo opravdanja o financijskim preprekama, pandemijskim uvjetima, čekanju na upute s viših razina odlučivanja, a najmanje od svega želimo slušati o „našem mentalitetu“ i prebacivanju odgovornosti na građane. Naši su stariji sugrađani uspjeli i u uvjetima intenzivne industrijalizacije očuvati žive rijeke i funkcionalan grad pun zelenila i parkova. Našim mlađim sugrađanima koji iseljavaju u razvijene evropske zemlje nije potrebno nikakvo razdoblje prilagodbe kad se nađu u dobro uređenom i funkcionalnom sustavu. Stoga smatramo da je „naš mentalitet“ i građanski i evropski, te da kao takav ima snažnu svijest o potrebi očuvanja okoliša. Uostalom, to potvrđuju i anketna istraživanja koje je provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Međutim, sadašnjim stanjem gospodarenja otpadom u Karlovcu nikako ne možemo biti zadovoljni. Iako su gradska uprava i gradsko poduzeće „Čistoća“ odradili neke od svojih obveza iz planova gospodarenja otpadom (npr. izrada reciklažnih dvorišta i kupnja mobilne reciklažne jedinice, što svakako pozdravljamo), pokrenuli i završili sufinancirani projekt edukacije pod nazivom „Pametno odloži #BoljiKarlovac složi“ (za što također smatramo da je korak u dobrom smjeru), rezultati su daleko od zadovoljavajućih, te daleko i od ispunjenja zacrtanih ciljeva. Iz javno dostupnih (vrlo oskudnih i neprocesiranih!) podataka tek se analizom može uočiti kako se količina odvojeno skupljenog otpada nije značajno promijenila od početka provođenja plana, a isto vrijedi i za ukupnu količinu proizvedenog otpada te količinu miješanog komunalnog otpada koje se i dalje odlaže na odlagalište Ilovac, koje je u faznoj sanaciji. Odvojeno prikupljanje bio-razgradivog otpada iz kućanstava nije niti započelo, a regionalni centar za gospodarenje otpadom (RCGO) neće biti u funkciji još najmanje tri godine. Sustav za praćenje i analizu, ako je i uspostavljen, nije javno dostupan. Povremene i prigodne sanacije divljih odlagališta u okolini grada svakako su za pozdraviti, no takve akcije zasjenjuje činjenica da će i službeno odlagalište Ilovac, koje je još uvijek u funkciji, ubrzo također postati ilegalno, obzirom da je u perspektivi zabrana odlaganja neobrađenog miješanog komunalnog otpada.

Zbog svega navedenog smatramo nužnim značajno ubrzati tempo tranzicije u gospodarenju otpadom, pri čemu gradska uprava i gradsko poduzeće „Čistoća“ trebaju biti puno aktivniji.

Planovi gospodarenja otpadom, kao i ZOGO, definiraju red prvenstva u gospodarenju kako slijedi:

1. sprječavanje nastanka otpada,

2. priprema za ponovnu uporabu

3. recikliranje

4. drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba

5. zbrinjavanje otpada.

Sve uspješne priče o gospodarenju otpadom lokalnih uprava u našoj i drugim zemljama temelje se na poštivanju ovog reda, te na sustavnoj edukaciji i informiranju građana – korisnika komunalnih usluga. Nema razloga da ne učimo i od uspješnih i od neuspješnih, kako bi što prije postigli zacrtani cilj.

Iako se nadolazećem razdoblju otvaraju mogućnosti korištenja evropskih fondova iz Programa otpornosti i oporavka, vjerujemo da se dosta toga može odraditi i uz puno dobre volje, truda i suradnje sa samim građanima, te vijećima gradskih četvrti i mjesnih odbora.

Stoga su i naši prioriteti za promjenu i unaprjeđenje gospodarenja otpadom slijedeći:

  • Edukacija, suradnja i razmjena informacija
  • Sprečavanje nastanka otpada
  • Priprema za ponovnu uporabu (recikliranje) i infrastruktura
  • Energetska oporaba biootpada iz prirode
  • Zbrinjavanje otpada

Edukacija, suradnja i razmjena informacija

Kontinuiranu razmjenu informacija i suradnju s građanima smatramo najvažnijom pretpostavkom uspjeha u gospodarenju otpadom.

  • Provesti sociološko istraživanje o ekološkim navikama građana. Istraživanje bi trebalo dati odgovore o tome odvajaju li građani otpad i zašto ne (ako ne), pod kojim uvjetima bi odvajali otpad, koliko su uopće informirani, što vide kao poteškoće itd. Istraživanje bi metodičkim pristupom detektiralo ciljane skupine građana – za informiranje, edukaciju i promociju – pa bi se sukladno tome prilagodio i odabir medija za prenošenje informacija i promotivne kampanje (lokalni radio i/ili televizija, tisak, letak, društvene mreže, internet stranice, organizirana predavanja itd.). U cilju smanjenja troškova, ovakvo bi istraživanje provodili u suradnji sa Sveučilištima, volonterima i ekološkim udrugama.
  • Iz rezultata provedenog sociološkog istraživanja mogle bi se definirati i druge akcije (npr. ciljani razmještaj zelenih otoka, prilagođeni raspored mobilne reciklažne jedinice i sl.)
    • Edukativne i promocijske kampanje na lokalnoj razini želimo provoditi ciljano i smisleno – pratiti podatke i analizirati učinak svake akcije, pa tako i promotivnih kampanja
  • Mjerenje, analiza i izvještavanje u realnom vremenu. Sadašnji način gdje se neki podaci objavljuju na godišnjoj razini (smješteno na kraju službenog glasila, oko 470. stranice) nije dovoljan. U sklopu digitalizacije gradske uprave uvest ćemo praćenje bitnih podataka i objavljivati pregledne i jasne izvještaje (što sada nije slučaj) na mjesečnoj razini. Osim redovnog praćenja rezultata, što je važno za poduzimanje korektivnih aktivnosti, držimo važnim i da tema gospodarenja otpadom kontinuirano bude prisutna u javnosti – lokalnim medijima, društvenim mrežama, službenim stranicama i sl.
  • Povratne informacije od građana – ovo smatramo izuzetno važnim te ćemo poticati građane na dvosmjernu komunikaciju o poteškoćama, nejasnoćama, uspjesima –  svemu što pridonosi krajnjem rezultatu – putem zborova građana u GČ / MO, online aplikacije, društvenih mreža, otvorenog telefona i sl.

Sprečavanje nastanka otpada

Sprečavanje nastanka otpada prvo je u redu gospodarenja otpadom. Nažalost, iz dostupnih podataka vidimo da se ovaj cilj ne ostvaruje prema planu (smanjenje od 5% ukupne količine komunalnog otpada). Količina otpada mjerena na odlagalištu Ilovac gotovo da se ne mijenja iz godine u godinu, što zvuči još poraznije obzirom na činjenicu da se broj stanovnika kontinuirano smanjuje. Istina, miješani komunalni otpad (MKO) na Ilovcu vuče porijeklo nastanka i iz drugih manjih JLS u okruženju, pa se zapravo ne može točno utvrditi koliko Karlovac kao najveća JLS sama ostvaruje zadani cilj.

Provodit ćemo mjere za sprečavanje nastanka otpada kako je navedeno nacionalnim planom gospodarenja otpadom.

  • Olakšicama pri plaćanju komunalnih naknada nastojat ćemo stimulirati trgovačke lance da prestanu distribuirati PVC vrećice. Ovo je potrebno napraviti u dogovoru sa svim trgovačkim lancima koji djeluju na području grada simultano, jer želimo spriječiti da takva odluka eventualno utječe na nečiji nepovoljan položaj u tržišnom nadmetanju.
  • Također, napravit ćemo ciljanu motivacijsku kampanju na Gradskoj tržnici (koja je veliki generator nepotrebne PVC ambalaža) kako bi kupce i prodavače motivirali na smanjenje i postupno ukidanje upotrebe PVC vrećica.
  • U dokumentaciji za nadmetanje na javnim nabavama uvest ćemo kriterij niske proizvodnje otpada (ambalaže, građevinskog otpada itd.)
  • Napravit ćemo program radionica jednostavnih popravaka – primjerice, predavanja uživo, snimljena, objavljena na youtube kanalu i sl. , a snimljeni materijal promovirati i oglašavati na web stranicama i društvenim mrežama.
  • Reciklažna dvorišta opremit ćemo kutkom za ponovnu upotrebu, gdje bi stvari koje su u relativno dobrom stanju mogle biti slobodno uzete od zainteresiranih korisnika
  • Burza hrane – doniralica. Prema analitičkim podacima, veliki dio MKO otpada na ostatke hrane. Praksa bacanja hrane ne samo da nepotrebno povećava proizvedenu količinu otpada, već se u našoj kulturi i tradiciji smatra etički neispravnim postupkom. Cilj nam je uvesti aplikaciju koja će povezivati donatore (restorane, trgovine i sl.) s ljudima i organizacijama koje hranu trebaju. Osim toga, mogu se uključiti i mala obiteljska gospodarstva koja drže stoku i perad, te koristiti ostatke npr. kruha za ishranu peradi, ili ostatke kuhanih obroka za prehranu svinja. Pri tome donirana hrana mora zadovoljavati uvjete koji su propisani pravilnikom Ministarstva poljoprivrede
  • Pokrenut ćemo edukacijsku kampanju „kupujmo pametno“, kako bi potrošačima pomogli i motivirali ih na racionalnu potrošnju koja bi rezultirala s uštedama za njih i smanjenim količinama hrane koja završava u otpadu.
  • Portal i grupe za razmjenu rabljenih stvari. Podržat ćemo oglašavanjem neformalne grupe na društvenim mrežama za razmjenu i prodaju rabljenih stvari, te potrošnju od lokalnih proizvođača (kao što su primjerice postojeće grupe  „Imam dam dobro sam“, „Stara krama“ i „Hranimo se lokalno“)

Priprema za ponovnu uporabu (recikliranje) – infrastruktura

Otvaranjem dva reciklažna dvorišta i uz postojeće zelene otoke grad Karlovac ima spremnu infrastrukturu za odvojeno prikupljanje otpada. Ipak, primijetili smo da se zeleni otoci koriste neadekvatno (ne poštuju svi sortirne boje, pa se kriva vrsta otpada nalazi u spremnicima, uključujući i MKO). Također, zeleni otoci ne koriste se ravnomjerno – u gušće naseljenim područjima česta je slika pretrpanih spremnika i otpada pored njih, dok neki zeleni otoci dugo ostaju prazni. Također, ako trenutna infrastruktura i zadovoljava trenutne potrebe, morat će se napraviti plan povećanja broja zelenih otoka ili uvesti neki drugi način skupljanja (prema dostupnim informacijama već je u planu uvođenje sortirnih spremnika u domaćinstva), jer će količina odvojenog komunalnog otpada porasti više od dva puta da bi se dostigao cilj definiran planom.

Uvest ćemo mjeru praćenja odvajanja otpada po lokacijama te infrastrukturu prilagoditi izmjerenim i analiziranim podacima.

  • Uvest ćemo mjeru praćenja punjenja spremnika po lokacijama zelenih otoka. Na osnovu praćenja i analize podataka u realnom vremenu prilagodit ćemo razmještaj spremnika i rasporeda odvoza. Koristeći prednosti uvođenja digitalizacije, napravit ćemo i online „kvartovski semafor“ koji će pokazivati količine odvojeno prikupljenog otpada po gradskim četvrtima. Očekujemo da će „kvartovski semafor“ potaknuti zdrav natjecateljski duh među stanovnicima gradskih četvrti – nitko ne voli biti posljednji!
  • Na osnovu praćenja i analize podataka radit ćemo projekcije potreba i planove nabave dodatne infrastrukture (spremnika, vozila, proširenja kapaciteta sortirnice itd.)
  • Zeleni otoci točkasto razmješteni po gradu nisu najsretnija opcija za naše sugrađane starije životne dobi koji žive sami. U suradnji s Vijećima GČ i MO organizirat ćemo skupljanje odvojenog otpada na kućnom pragu za osobe starije životne dobi kojima odlazak do zelenog otoka predstavlja poteškoću.
  • Konačno, kad se steknu uvjeti i postigne značajan napredak u količini odvojeno skupljenog otpada, kao motivacijsku mjeru uvest ćemo naplatu varijabilnog dijela usluge skupljanja komunalnog otpada prema jedinici količine (masi ili volumenu).

Oporaba bio-otpada

Grad Karlovac s bližom okolicom ima potencijal stvaranja značajnih količina bio-otpada (košnja parkova, obrezivanje drvoreda, voćnjaci, šumski i poljoprivredni ostaci). Bio-otpad iz ovakvog izvora najpogodniji je za oporabu jer mu ne prethodi mehanička obrada, no taj se potencijal trenutno ne koristi.

  • Inicirat ćemo studije isplativosti za postrojenje za obradu bio-otpada uz proizvodnju energije ili postrojenja za biološku obradu (kompostana).

Zbrinjavanje otpada

Posljednje u redu prvenstva jest zbrinjavanje opada. Prema prostornom planu Županije Karlovačke, regionalni centar za gospodarenje otpadom (RCGO) gradit će se na Babinoj Gori u blizini Karlovca. Ova odluka je u nadležnosti jedinice regionalne samouprave (Županije), ali Grad Karlovac ima direktni interes kao jedan od najvećih korisnika usluge zbrinjavanja otpada. Osim toga, gradnja RCGO ima direktan upliv na zatvaranje i sanaciju odlagališta na Ilovcu, pa je interes građana da se RCGO stavi u funkciju čim prije. Odgađanje ovog objekta imat će za posljedicu ili da Grad Karlovac bude penaliziran zbog nesukladnog odlaganja, ili da pronađe puno skuplji način sukladnog zbrinjavanja otpada. I u jednom i u drugom slučaju značajno bi poskupila komunalna usluga skupljanja otpada.

Kao odgovorna politička opcija, svjesni smo da su centri za gospodarenje otpadom nužnost, jer u konačnici sav preostali MKO prije odlaganja mora se dovesti stanje neopasno za okoliš. Međutim, odabrana lokacija gradnje RCGO već godinama izaziva kontroverze, otpor lokalne zajednice i ekoloških udruga koje tvrde da se odabrana lokacija nalazi u području vodotokova (što bi lokaciju diskvalificiralo za gradnju!), te osporavaju transparentnost procesa odlučivanja, proces izrade i zaključke stručnih studija, iznoseći dokaze u prilog tome. Proces traje već dugih petnaest godina, a da se suprotstavljeni stavovi nisu pomirili. Ministarstvo zaštite okoliša izdalo je pozitivno rješenje i čini se da nema formalno pravnih zapreka da gradnja počne.

Smatramo da je ovaj primjer rezultat upravo načina upravljanja i odlučivanja kojem se želimo suprotstaviti svojim programskim načelima i političkim djelovanjem.

  • Da se u procesu poštovalo načelo transparentnosti
  • Da se u procesu poštivalo načelo suradnje i participativnog odlučivanja
  • Da se u procesu poštivalo načelo stručnosti i nepristranosti

…već bismo imali funkcionalan RCGO, uz zadovoljne građane, lokalnu zajednicu i udruge građana. Na žalost, cijeli je proces tekao upravo suprotnim smjerom.

Stoga se zalažemo:

  • Da se gradnja RCGO na Babinoj Gori odgodi
    • Dok se ne ponove sva istraživanja i stručne studije koje građanske udruge i lokalna zajednica osporavaju, te dok se pouzdano ne utvrdi da je odabrana lokacija pogodna za gradnju RCGO
    • Dok se jedinice lokalne samouprave, korisnici RCGO uključujući i grad Karlovac, barem ne približe ciljevima zacrtanim nacionalnim i lokalnim planovima gospodarenja otpadom. Ovo je vrlo važno, jer bez tog uvjeta očekivani sastav MKO izazvat će značajno povećanje troškova obrade, a onda posljedično i povećanje cijene usluge za krajnjeg korisnika – građane. Jednostavno, preskakanje reda prvenstva u gospodarenju otpadom ne rezultira uspjehom (za što imamo primjer RCGO Marišćina, gdje su troškovi obrade procijenjeni prije gradnje višestruko porasli, uslijed neadekvatno provedenih prethodnih koraka!)

Također se zalažemo:

  • Da se revidira odluka o odabiru tehnologije obrade otpada (MBO uz proizvodnju RDF goriva) koja je tehnološki zastarjela i ekološki neadekvatna, te da se razmotri alternativna MRBT tehnologija (bez suspaljivanja), koja je ekološki adekvatna i ekonomski opravdanija (kad se sagledaju svi aspekti troškova)
  • Da ubuduće svi procesi donošenja odluka u vezi izgradnje RCGO-a budu transparentni i javni, te da se javnosti podastru sve glavne činjenice o samom projektu, na jasan, transparentan i trajno dostupan način.

Poljoprivreda i ruralni razvoj

Kao i na drugim tematskim poljima, tako i na području poljoprivrede i ruralnog razvoja podupiremo decentraliziran razvoj vođen od strane samih članova zajednice.

Oslonac na već postojeće lokalne akcijske grupa u ruralnim područjima Grada Karlovca i cijele Karlovačke županije:

Dajemo punu potporu uključivanju poljoprivrednika i ostalih razvojnih dionika s ruralnih područja Grada Karlovca u provođenje europske metodologije CLLD – Community Led Local Development koja se provodi kroz sustav lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) u ruralnim područjima, a čija je provedba obavezna dio Programa ruralnog razvoja kroz primjenu horizontalne Mjere 19 LEADER-CLLD. Kroz ovaj sustav poljoprivrednici, poljoprivredna poduzeća, OPG-ovi, ali i drugi razvojni dionici poput udruga, mjesnih odbora, škola, poduzeća u nepoljoprivrednim djelatnostima (turizam, usluge i sl.) u najužoj suradnji s tijelima lokalne samouprave aktivno sudjeluju u stvaranju lokalnih razvojnih strategija (LRS) kroz koje na načelima „odozdo prema gore“ građani sami određuju razvojne prioritete svojih ruralnih zajednica te iz Programa ruralnog razvoja dobivaju sredstva za njihovo financiranje putem sustava LAG-ova.

Valja napomenuti da je cijelo područje Grada Karlovca i Karlovačke županije od 2013. godine  uključeno u rad 3 lokalne akcijske grupe (LAG-ovi Vallis Colapis, Petrova gora i Frankopan), ali Grad Karlovac (slično kao i Karlovačka županija) je do sada imao izrazito pasivnu ulogu te nije koristio ovaj sustav (uspostavljen od strane EU) za aktivno uključivanje građana u odlučivanje o gradskim razvojnim politikama na ruralnom području, niti je svoja proračunska ulaganja za poljoprivredu i ruralni razvoj usklađivao sa sredstvima koja su poljoprivrednicima dodjeljivali LAG-ovi. Stoga će Grad Karlovac u narednom programskom razdoblju (2021-27.) još aktivnije podržavati uključivanje ruralnog stanovništva u sustav postojećih LAG-ova te nastojati da se primjena decentraliziranog sustava odlučivanja od strane građana u ruralnim područjima proširi i na slatkovodna ribarska područja Grada Karlovca i susjednih općina i gradova.

Širenje lokalnog razvoja vođenog od strane zajednice na slatkovodna ribarska područja:

Grad Karlovac nalazi se na sutoku 4 rijeke i okružen je s čak 3 nizinska slatkovodna ribnjaka u širem području Pokupske nizine (ribnjaci Draganić, Crna mlaka – Jastrebarsko i Pisarovina). Stoga je usmjerenje Grada Karlovca na slatkovodno ribarstvo razuman razvojni korak koji do sada nije najkvalitetnije iskorišten od strane gradskih ili županijskih vlasti. Nažalost, u programskom razdoblju 2014-20. Grad Karlovac nije uspio provesti najavljeni projekt izgradnje centra za preradu i prodaju slatkovodne ribe RibarKA. Zato ćemo u narednom programskom razdoblju nastaviti programsku suradnje s Razvojnom agencijom Karlovačke županije na realizaciji ove ideje.

https://www.ra-kazup.hr/project/ribarka/

No, osim pokretanja dosadašnjih neostvarenih projekata Grada Karlovca, mi sustav lokalne proizvodnje i prerade ribe želimo nadopuniti i osnivanjem  prve slatkovodne lokalne akcijske grupe u ribarstvu (FLAG-a) pri čemu bi Grad Karlovac trebao igrati ključnu ulogu u umrežavanju i poslovnom povezivanju okolnih ribarskih područja Karlovačke i Zagrebačke županije. Kroz sustav slatkovodnog FLAG-a, vlasnici pokupskih šaranskih ribnjaka, ali i svi ostali razvojni dionici u ribarstvu (obrti za preradu ribe, ugostitelji, turističke agencije, ekološke udruge, strukovne škole u Karlovcu i okolnim mjestima i sl.) sami bi mogli odlučivati o tipovima ulaganja u ribarske djelatnosti i međusobne projekte suradnje. Preko uključivanja lokalnih razvojnih dionika u izradu lokalne razvojne strategije u ribarstvu, osigurat će se izravno financiranje razvojnih projekata u slatkovodnom ribarstvu iz sredstava Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo u razdoblju 2021-27.

Kratki lanci opskrbe:

Nakon jačeg pokretanja lokalne poljoprivredne i slatkovodne ribarske proizvodnje na način uključivanje lokalnih proizvođača u donošenje lokalnih razvojnih strategija za poljoprivredu, ruralni razvoj i slatkovodno ribarstvo (CLLD – lokalni razvoj vođe od strane zajednice) te njihovo financiranje kroz sustave LAG-ova i FLAG-ova, valjalo bi iskoristiti sam Grad Karlovac, kao najveće urbano naselje u Karlovačkoj županiji, ali i susjedna velika tržišta hrane (Zagreb, Istra, Primorje) za pokretanje kratkih lanaca opskrbe (hrana proizvedena do 50km od tržišta).

Sustavno razvijena domaća poljoprivredna proizvodnja u neposrednoj blizini velikih tržišta hrane, omogućila bi osnivanje operativnih skupina i proizvođačkih organizacija kroz koje bi se kvalitetno mogao osigurati nastup na tržištu za poljoprivrednike s cijelog područja Karlovačke županije i Grada Karlovca. Samo u proteklom programskom razdoblju (2014-20.) putem mjera 9 i 16 Programa ruralnog razvoja bilo je dostupno više od 7 mil. EUR (u novom programskom razdoblju i mnogo veća sredstva) za osnivanje operativnih skupina i proizvođačkih grupa i organizacija te pokretanje kratkih lanaca opskrbe kroz koje su se putem zelene javne nabave mogle domaćim poljoprivrednim proizvodima opskrbljivati sve škole, dječji vrtići, bolnice i starački domovi u Karlovcu i drugim mjestima Karlovačke županije. Nažalost, lokalne vlasti u tome nisu vidjele razvojnu priliku pa je tako zbog nezainteresiranosti gradske uprave propuštena prilika da se putem zelene javne nabave kvalitetno povežu poljoprivrednici i potrošači s područja Grada Karlovca i šire.

Razvoj društvenog poduzetništva:

Koncept društvenog poduzetništva uspješno se razvija u posljednjih 30 godina u zemljama EU, ali je u Hrvatskoj posve nepoznat zbog sustavnog zanemarivanja od strane nacionalnih vlasti pa stoga i ne čudi da na razini Grada Karlovca razvojne mogućnosti koje ovaj koncept pruža nisu bile dovoljno prepoznate niti od gradskih vlasti, a niti od strane samih poduzetnika i opće populacije građana.

Za razliku od klasičnog poduzetništva, koncept društvenog poduzetništva se, osim postizanja ekonomskih ciljeva, zasniva i na postizanju društvenih i okolišnih ciljeva poslovno-poduzetničkog djelovanja. Ono što je u razvojnom pogledu zanimljivo jest činjenica da se osnivanje i razvoj lokalnih društvenih poduzeća može financirati iz sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF). Samo u proteklom programskom razdoblju 2014-20. u Hrvatskoj je unutar sredstava ESF za razvoj društvenog poduzetništva na raspolaganju bilo 100 milijuna HRK. Od toga je tek nekoliko novih društvenih poduzeća s područja Grada Karlovca iskoristilo ova sredstva za pokretanje svojih poslovnih poduhvata. U nadolazećem programskom razdoblju (2021-27.) još će više sredstava biti dostupno iz novog fonda ESF+. Upravo zbog toga, naglasak lokalne samouprave će biti na pružanju pomoći lokalnim poduzetnicima u pokretanju novih društveno poduzetničkih aktivnosti i povlačenju sredstava ESF+, ali usporedno s time ćemo osigurati i sredstva samog gradskog proračuna za poticanje i sufinanciranje osnivanja novih društvenih poduzeća. Područja koja se ovim konceptom mogu osobito poticati jesu socijalna poljoprivreda, zapošljavanje mladih i ostalih ranjivih skupina (žena, starijih od 55 godina i sl.), a osobito i za revitalizaciju zapuštenih gradskih područja (Zvijezda), neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta, neiskorištenih nekretnina u javnom vlasništvu (napuštene područne škole) i sl.





 

Skrbi o napuštenim psima i smanjenje broja napuštenih u skloništu

Zakon o zaštiti životinja (NN 102/17 i 32/19) stupio je na snagu u listopadu 2017. godine i donio novitete od kojih ćemo se fokusirati samo na zbrinjavanje napuštenih životinja, posebno pasa, troškove njihovog smještaja u skloništu i skrbi do udomljenja, te provođenjem kontrole mikročipova svih pasa na području Grada.

Prema podacima dobivenim od Grada Karlovca u 2017. godini u skloništu Utinja završilo je 489 pasa, od čega je udomljeno 315, a uginulo ili eutanazirano je 165 (velikih 34 %). Za uslugu smještaja, prehrane i zdravstvene brige (čipiranja, cijepljenja protiv bjesnoće i po novom Zakonu sterilizacije odraslih jedinki) Grad je platio 1.197.448,75 Kn. U 2019. godini u sklonište je zaprimljeno 332 psa, udomljeno 227, a uginulo 69. Trošak Grada bio je 1.461.106, 25 Kn.

Iz prikazanih podataka vidljivo je da broj napuštenih i zbrinutih pasa u skloništu Utinja neznatno varira, dok se troškovi povećavaju. Isto tako, iz dobivenih podataka može se iščitati da su to sve nečipirani psi  , što znači da kontrola mikročipova koja je trebala biti obavljena zaključno sa 30.6.2018. nije provedena. Da je tome tako navodimo podatak dobiven pismeno od Grada gdje stoji: „2. Tijekom 2019. godine komunalni redari su nasumično ili ciljano po prijavi izvršili nadzor 31 puta, u većini slučajeva uz asistenciju policije i to na lokacijama…Prilikom provedenih nadzora od strane komunalnog redarstva je prekontrolirano 89 pasa.“

Briga za sve stanovnike našega Grada, pa i za njegove četveronožne stanovnike jedan je od osnovnih zadataka Možemo!. Ne želimo status quo, a pogotovo povećanje troškova u segmentima u kojima se oni mogu smanjiti u vrlo kratkom roku. Novčana sredstva koja se izdvajaju iz gradskog proračuna za napuštene pse svake godine rastu, već par godina prelaze milion kuna, a broj pasa se ne smanjuje. Možemo! ima načine i volju sprovesti zakonom propisane obveze koje Grad ima prema Zakonu o zaštiti životinja.

Krajnji cilj Programa o zaštiti životinja, odnosno kontroli populacije napuštenih pasa na području Grada je smanjenje financijskih sredstava koja se izdvajaju za napuštene pse smještene u sklonište te usmjeravanje tih financijskih sredstava u druga područja važna za dobrobit njenih građana.

Da bi se to postiglo, nizom aktivnosti mora se smanjiti populacija napuštenih pasa. U sve aktivnosti želimo uključiti predstavnike gradskih četvrti/mjesnih odbora, medije, veterinarske inspektore, veterinare, volontere u druga za zaštitu životinja, a napose sve građane grada kako bismo zajedno u čim kraćem vremenskom periodu smanjili broj napuštenih pasa a time i financijska sredstva koja se izdvajaju za njihovu skrb i smještaj u skloništu. Svaka aktivnost bit će isplanirana do detalja i u suradnji sa svima spomenutima.

AKTIVNOST 1. Popis svih pasa, kontrola mikročipova, te čipiranje nečipiranih pasa

Prema zakonu iz 2004. godine svaki pas, još u dobi šteneta, mora biti mikročipiran. Iako je kontrola svih pasa trebala biti provedena do 30.6.2018. godine, to još uvijek nije učinjeno. Naš je cilj konačno izvršiti ovu zakonsku obvezu.

Preduvjeti za provođenje ove aktivnosti su slijedeći:

  • Informiranje građana putem lokalnih medija, te tribine u GČ/MO o aktivnostima koje će slijediti
  • Obučeni komunalni redari, ili druge osobe na koje će se prenijeti ovlasti komunalnih redara
  • Pripremljen software – program sa podacima koji će se upisivati poznati podaci te svi podaci sa terena koji će se dalje moći koristiti za provođenje drugih aktivnosti
  • Sredstva kao što su čitač mikročipova i prijevozna sredstva.

Smatramo da dobrom pripremom i organizacijom, te voljom i željom svih uključenih u ovu aktivnost, a ponajviše samih građana u periodu do maksimalno godine dana možemo ostvariti rezultat – kontrola mikročipova i čipiranje do tada nečipiranih kroz oblike subvencioniranja ili potpunog financiranja.

Cilj i očekivani ishod ove aktivnosti je mikročipiranost svih pasa na području grada.

AKTIVNOST 2. Besplatna ili subvencionirana sterilizacija

Na osnovu prikupljene baze podataka iz koje će biti vidljiv broj ženki bit će moguće odrediti financijski okvir sterilizacija (besplatna ili subvencionirana). Ovaj vid smanjenja broja napuštenih pasa na početku će biti usmjeren prvenstveno na sterilizaciju ženki koje su vidljivo kotile kroz godine, te na osobe slabijeg imovinskog stanja koji imaju psa.

Prednosti sterilizacije, kako za zdravlje životinje tako i za smanjene troškova zbrinjavanja štenaca u sklonište koje plaćaju svi građani, predstavit će se na tribinama organiziranim putem mjesnih odbora i gradskih četvrti, uz pojašnjenja i upute koje će vlasnicima pružiti veterinari i predstavnici stručnih službi Grada.

O svemu vezanom za ovu aktivnost intenzivno će se progovarati kroz lokalne medije, tribine i putem letaka dostavljenim svakom domaćinstvu. Edukacija o pozitivnim i negativnim aspektima sterilizacije vršit će se kontinuirano u MO/GČ od strane veterinara, predstavnika udruga za zaštitu životinja i/ili predstavnika Grada zaduženih za brigu o napuštenim životinjama, zajedno sa predstavnicima skloništa.

Ova aktivnost provoditi će se kontinuirano u dogovoru sa lokalnim veterinarskim stanicama.

Gradska „Odluka o kućnim ljubimcima, napuštenim ili izgubljenim životinjama te divljim životinjama“ (Glasnik grada Karlovca br 5/18) ostavlja naravno i mogućnost da se pas ne sterilizira, te u tom slučaju vlasnik psa mora potpisati Izjavu o posjedovanju nesteriliziranog/nekastiranog psa i/ili mačke, što je sastavni dio Odluke.  O detaljima Odluke također će se govoriti u lokalnim medijima i na tribinama jer smo uvjereni da mnogi vlasnici pasa niti ne znaju koje su njihove obveze i dužnosti ne samo po pitanju (ne)kastracije već i po pitanju skrbi o psima te odgovornom ponašanju prilikom šetanja pasa.

Cilj i očekivani rezultat ove aktivnosti značajno je smanjenje broja napuštenih štenaca zbrinutih u skloništu.

AKTIVNOST 3. Sustavna edukacija i poticanje udomljavanja pasa

Edukacija o tome što je odgovorno vlasništvo provoditi će se putem radio emisija, lokalne TV, te putem štandova na raznim događanjima u gradu. Educiranje treba biti osnovna uloga lokalnih udruga za zaštitu životinja, uz pomoć skloništu pri poticanju udomljavanja i udomljavanju.

Sklonište koje s Gradom ima potpisan ugovor o zbrinjavanju napuštenih životinja mora imati Plan i program provođenja poticanja udomljavanja, s godišnjim vremenskim tokom i načinima djelovanja.

Grad će nadzirati provođenje tih radnji te pomoći pri konkretnim akcijama.

Cilj i očekivani ishod ove aktivnosti je povećanje broja udomljenih pasa i sukladno tome daljnje smanjenje broja pasa zbrinutih u skloništu.

Aktivnost 4. Uključivanje većeg broja građana putem volonterstva u brigu o napuštenim psima

Socijalizacija pasa koji borave u skloništima vrlo je bitna kako bi lakše pronašli trajni dom. Potrebno je poticati smještaje pasa u domaćinstvima (tzv. privremeno čuvanje) na način da sklonište pokriva sve troškove, a osoba kod koje pas boravi ga socijalizira. Privremene čuvalice moraju proći osnovnu edukaciju u radu sa psima ukoliko nemaju iskustva (tu vidimo Hrvatsko kinološko društvo kao oblik pomoći kroz edukaciju). Kontrola uvjeta smještaja prije i tokom smještaja psa kod čuvalice obveza je skloništa i predstavnika Grada.

Edukaciju sa stabilnim psima mogu provoditi članovi udruga po školama i vrtićima. Potrebno je uključiti i umirovljenike u domovima za starije, članove saveza invalida, strukovne škole (posebno veterinarske tehničare) i sl.

Volontiranje u skloništu je poželjno no prije toga će volonteri proći osnovu edukaciju o radu sa psima.

Cilj i očekivani ishod ove aktivnosti je povećanje društvene svijesti o potrebi skrbi za pse, povezivanje različitih socijalnih skupina u društvu te razvoj empatije.

Nakon temeljitog i kontinuiranog provođenja navedenih aktivnosti postići će se i glavni cilj – smanjenje broja napuštenih pasa, a time i velika i rastuća izdvajanja za troškove njihovog smještaja u skloništu.

Cilj nam je ovaj program provesti i ostvariti vidljivo poboljšanje u roku od dvije godine.





Skrb o napuštenim mačkama na području grada Karlovca

Na području Grada postoji veliki broj slobodno-živućih mačaka od kojih su neke kastrirane te se ne razmnožavaju, no postoji mnogo njih koje to nisu, te im populacija raste. Na mačke, posebno u ruralnim sredinama, tradicionalno se gleda kao na korisno biće koje uništava glodavce i potrošnu robu u „koju se ne isplati investirati u vidu kastracije niti liječenja“ jer velika većina njih ionako završi život tragično pod kotačima automobila, ubijena od strane divljih životinja u svojim noćnim izlascima ili uginu od neliječenih bolesti. Pojam o mački kao kućnom ljubimcu većini ljudi je stran pojam i takvo stanje uma potrebno je mijenjati.

Kao svoj Program skrbi o napuštenim mačkama na području Grada Karlovca Možemo! ima plan povođenja niza aktivnosti.

Aktivnost 1. Definiranje lokacija hranilišta i izrada jednoobraznih kućica sa grbom Grada za slobodno živuće mačke

Grad Karlovac u svojoj Odluci o kućnim ljubimcima, napuštenim i izgubljenim životinjama te divljim životinjama (Glasnik Grada 5/18) u Članku 10. spominje hranilišta za slobodno-živuće mačke na javnim površinama, koja se postavljaju na zahtjev udruga za zaštitu životinja, a uvjete postavlja odjel Grada.

Smatramo i želimo da se hranilišta za mačke, koje su naravno kastrirane na teret Grada kako ne bi došlo do ekspanzije populacije, postave na određena mjesta koja će se označiti i definirati u Glasniku Grada . Ovo treba izvesti u dogovoru s udrugama za zaštitu životinja te pojedincima koji nisu članovi udruga ali o svom trošku brinu o mačkama u Gradu. Kućice bi bile jednoobrazne, s vidljivim grbom Grada Karlovca.

Pri tome se mora osigurati mjesečna potreba za hranom, koju bi svakodnevno donosili volonteri koji to već i rade.

Kao dio ove aktivnosti vrlo bitno je istodobno krenuti sa edukacijom putem medija o mački kao korisnoj životinji, o potrebama kastracija istih i svim temama u kojima vidimo volontere kao nositelje.

Aktivnost 2. Prihvatilište za bolesne i ranjene mačke i nađene mačiće

Iako je dužnost svakog skloništa da po Zakonu o zaštiti životinja u svom sastavu imaju i dio predviđen za mačke, većina skloništa, pa tako i ono u Utinji s kojom Grad imam potpisan ugovor, mačke ne zbrinjava.

Smatramo i želimo napraviti prihvatilište za mačke koje su bolesne i ranjene pa ih treba liječiti, kao i za pronađene mačiće koji teško da sami mogu preživjeti, posebno u zimskom periodu. Prihvatilište bi se sastojalo od kuće te okućnice ograđene žicom, podijeljene na zone te bi žica također bila i na „krovu“ dvorišta zbog maca izvrsnih penjača.

Ove mačke bi se oglašavale putem medija i društvenih mreža kako bi se pronašli udomitelji. I ovdje vidimo građane-volontere kao veliku pomoć i nositelje ove aktivnosti. Naravno, nepotrebno je istaći da trošak liječenja bolesnih i ranjenih mačaka prema zakonu snosi Grad, a provodi ga ugovorno sklonište.

Aktivnost 3. Edukacija i subvencioniranje kastracija mačaka

Provođenje edukacije putem medija, letaka, volontera izuzetno je bitno kao bi građani našega Grada osvijestili ili produbili empatiju  prema svim životinjama, pa tako i mačkama. U suradnji sa lokalnim veterinarima koji i inače imaju akcije popusta na kastracije organizirala bi se i subvencionirana kastracija.

Sve aktivnosti mogu se provoditi samo ako ima volje i želje svih građana da i macama Grada osiguramo lijepi život, kao što se svi zajedno trebamo potruditi da osiguramo i sebi.