Zadovoljni ljudi

Odgoj i obrazovanje

Opća načela i vrijednosti na kojima se temelji pristup obrazovanju platforme Možemo su: egalitarizam, društvena pravednost, sekularizam, građanski odgoj, kritička pedagogija. Zadaća odgoja i obrazovanja ne može se svesti samo na prenošenje i usvajanje novog znanja. Odgojno-obrazovni sustav mora graditi kritičnu, refleksivnu, solidarnu i empatičnu osobu. Odgoj i obrazovanje vidimo kao temeljnu društvenu zadaću, jednako kao zdravlje, ekonomski prosperitet, očuvanje prirodnog okoliša te očuvanje pojedinačnog i kolektivnog identiteta. Izgradnja otvorenog, fleksibilnog, inkluzivnog i kompetentnog obrazovnog sustava omogućit će zaokret od nepravednog društva neograničenog rasta prema održivom i pravednom društvu, kao i od društva natjecanja prema društvu suradnje i empatije. Obrazovanje je ključni faktor u sposobnosti zajednice da sudjeluje u globalnim procesima, ali i u očuvanju individualnog identiteta.

Nažalost, hrvatski obrazovni sustav premrežen je političkim, ideološkim, vjerskim i dogmatskim sadržajima, provedeno je materijalno osiromašenje nastavnika što uvelike, uz političko kadroviranje, dovodi do negativne selekcije nastavnika. U sve segmente obrazovnog sustava ugrađeni su mehanizmi kontrole u skladu sa zahtjevima vlasti i te sustave kontrole treba maknuti. Zaostajanje u obrazovanju će postati nenadoknadivo. Nova znanja, nove profesije, novi društveni procesi ili biotehnološka revolucija neće čekati na nas – vrijeme nam nameće potrebu za cjeloživotnim obrazovanjem, da se profesionalno, emocionalno i socijalno osposobimo usvojiti fundamentalno nova znanja i alate.

Osim toga, obrazovni sustav potrebno je otvoriti građanskom odgoju i omogućiti učenicima spoznaje i alate za očuvanje vrijednosti građanske demokracije kao što što su jednakost, sloboda, odgovornost, sudjelovanje, suosjećanje i znanstvena istina. U nastavnoj praksi poticati kritičku pedagogiju.

Ovo su naši programski prioriteti kojima želimo ostvariti našu viziju obrazovanja:

  • Vrtiće učiniti dostupnijima i u njima osigurati prikladne radne uvjete za ostvarivanjenajviših pedagoških standarda
  • Omogućiti svim školama na području Karlovca jednosmjenski rad
  • Subvencionirati produženi boravak u školama do 4. razreda
  • Škole i vrtiće učiniti zelenijima i sigurnijima
  • Opskrbljivati odgojno-obrazovne institucije hranom lokalnih proizvođača
  • Uvesti odgoj i obrazovanje za aktivno građanstvo kao izvannastavnu aktivnost
  • Osigurati psihološku podršku učenicima te podršku provođenju odgoja za zdravlje u školama
  • Podržati vrtiće i škole u provedbi projekata koji doprinose unapređenju odgojno- obrazovnog procesa
  • Učiniti sustav obrazovanja odraslih kvalitetnijim i dostupnijim
  • Izmaknuti izbor ravnatelja iz politike
  • Uvesti asistenta djeci s teškoćama u razvoju u sve grupe u kojima su ona integrirana.
  • Ojačati suradnju obrazovnih institucija s organizacijama civilnog društva, znanstveno-nastavnim institucijama, poduzećima, obrtima, OPG-ovima i Gradom Karlovcem.
  • Stipendiranje izvrsnih studenata slabijeg imovinskog stanja 

Odgoj i obrazovanje za aktivno građanstvo

  • Pridruživanje zahtjevima GOOD inicijative kroz uvođenje odgoja i obrazovanja za aktivno građanstvo kao izvannastavna aktivnost u sve karlovačke osnovne i srednje škole.
  • Metode poučavanja koje potiču radoznalost, propitivanje, istraživanje, traženje rješenja kao i učenje i djelovanje koje ima u fokusu zelenu transformaciju, klimatske promjene, rodne nejednakosti, prava LGBTIQ osoba te međugeneracijsku solidarnost
  • Cilj je pripremiti i osnažiti učenike u preuzimanju svjesne, odgovorne i aktivne uloge u društvu što vodi do kritičkih i angažiranih građana/ki posvećenih izgradnji pravednijeg, održivog i solidarnog društva budućnosti
  • Dodjeljivat će se financijska sredstva za projekte kroz koje se stvaraju novi nastavni sadržaji vezani za obrazovanje za aktivno građanstvo u čijem će osmišljavanju sudjelovati sve institucije vezane za društvene djelatnosti

Besplatna školska prehrana kao dio kurikuluma i važnost lokalne proizvodnje

  • Stvaranje uvjeta da školska prehrana postane dio kurikuluma, bude besplatna i promicanje važnosti lokalne proizvodnje, ekološki održive proizvodnje hrane i svijesti o problemu prekomjernog bacanja hrane
  • Cilj je uspostaviti i provoditi gradski Program objedinjene zelene javne nabave hrane za sve ustanove obaveznog obrazovanja i tako opskrbiti javne vrtiće i škole lokalno uzgojenom hranom, potičući povećanje lokalne proizvodnje te utječući na sniženje cijene sezonskih i ekoloških proizvoda lokalnih OPG-ova
  • Provjerit ćemo dostupnost i ponudu lokalnih OPG-ova te ćemo definirati potrebe i interese javnih vrtića i osnovnih škola
  • Ispitat ćemo postojeće i osigurati buduću logističku infrastrukturu za otkup, skladištenje i transport sezonskih lokalnih proizvoda Zelene i sigurne odgojno obrazovne ustanove
  • Unapređenje infrastrukture svih odgojno obrazovanih ustanova u skladu s planom energetske tranzicije i potrebama pojedinih ustanova i sukladno Državnom pedagoškom standardu.
  • Svaki oblik obnove/nadogradnje javnih vrtića i javnih školskih ustanova iskoristit ćemo kao priliku transformaciju u zelene vrtiće i škole 21. stoljeća. Zelena transformacija može uključivati razna rješenja poput ishođenje certifikata A, ugradnje proizvoda kojima se štedi potrošnja vode, planovi za odvojeno i sigurno prikupljanje otpada. Cilj je smanjiti ekološki otisak javnih vrtićkih i školskih ustanova i istovremeno doprinijeti smanjenu režijskih troškova u gradskom proračuna.

Vrtići za sve

  • Odgojno-obrazovnim radom u ustanovama za rani i predškolski odgoj i obrazovanje stvaraju se kvalitetni temelji za razvoj djeteta, ali ujedno se izjednačavanju mogućnosti za ravnopravno sudjelovanje sve djece u odgojno-obrazovnom sustavu na višim razinama, pri čemu je pozitivni učinak sudjelovanja u programu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja snažniji kod djece iz obitelji niže obrazovanih roditelja i siromašnijih obitelji. Uključenost djece u programe ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja osobito pozitivno utječe na ekonomsku aktivnost žena i time posredno doprinosi ostvarenju rodne ravnopravnosti.
  • Kako bi sva djeca imala jednak pristup vrtiću uz ostvarivanje najveće kvalitete, nužno je napraviti detaljnu analizu veličine postojećih grupa i omjera broja odgojitelja te broja djece. Obavit ćemo procjenu svih objekata u pogledu kapaciteta prostora (dostatnih ili nedostatnih) te utvrditi potrebu za povećanjem smanjenjem ili rekonstrukcijom prostora (m2 po broju djece). Gdje god je moguće, uzet će se u obzir multifunkcionalnost upravljanja prostorom.
  • Dok se ne zadovolje kapaciteti izgradnjom novoga vrtića, treba izdvojiti financijska sredstva za zapošljavanje dodatnih odgajatelja u grupama u kojima se premašuje standard o veličini odgojno-obrazovne skupine. Dodatno, potrebno je uvesti asistenta djeci s teškoćama u razvoju u sve grupe u kojima su ona integrirana.
  • Važno je revidirati kriterije za upis u vrtiće kako bi se svakom djetetu, osobito onima iz socijalno i ekonomski ugroženih obitelji, omogućilo ostvarivanje prava na vrtić. S obzirom na to da nezaposleni roditelji nemaju pristup uslugama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, onemogućeno im je traženje posla, što se negativno reflektira na potencijal njihovog povratka na tržište rada te je nužno u kriterije za upis uvesti i kategoriju nezaposlenih roditelja.
  • U karlovačkim dječjim vrtićima zabilježen je velik broj djece s govorno-jezičnim poteškoćama. Prema izvješću o radu Dječjega vrtića Karlovac, u pedagoškoj godini 2019./2020. kod 55 od 107 testirane djece, mahom predškolske dobi, zabilježena su odstupanja u jezično-govornom razvoju. Prosječno vrijeme čekanja za logopedsku terapiju u SUVAG-u je oko godinu dana, stoga je nužno u predškolskim ustanovama zaposliti dovoljan broj logopeda koji bi s djecom radili tijekom njihova boravka u vrtiću.
  • Nužno je napraviti i detaljnu analizu potreba vezanih za opskrbljenost ustanova materijalima, analizu troškovnika pojedinih ustanova te povećati financijska izdvajanja sukladno mapiranim potrebama.
  • Poštivanje Državnog pedagoškog standarda, zapošljavanje stručnjaka i asistenata za djecu s teškoćama u razvoju znatno će doprinijeti kvaliteti rada i boljim uvjetima rada zaposlenih u dječjim vrtićima.
  • Planirat ćemo zapošljavanje, stručno usavršavanje i stipendiranje odgajatelja, logopeda i edukacijskih rehabilitatora.

Izbor ravnatelja/ica bez politike

Izbor ravnatelja osnovnih i srednjih škola već dulje je vrijeme obilježen pritiscima, obeshrabrivanjem kvalificiranih nezavisnih kandidata, političkim uplivima, pa i grubim kadroviranjem koje preko instrumentaliziranih članova školskih odbora provodi lokalna samouprava. Krajnja posljedica ovakvog načina upravljanja školama su obeshrabreni nastavnici i demotivirani učenici. Pravilnički se na razini lokalne samouprave trebaju utvrditi minimalni kriteriji koje moraju ispunjavati osobe imenovane za članove školskih odbora i kao predstavnici osnivača i kao predstavnici roditelja. Također, mogu se propisati i drugi, dodatni uvjeti. U pogledu izbora ravnatelja odgovarajuće članke statuta svake škole treba relaksirati i ohrabriti škole da izmjenama statuta izbornu proceduru za izbor ravnatelja učine transparentnom, jednostavnom i demokratičnom.

Inovativni sadržaji i partnerski pristup

Prečesto odgojno-obrazovne institucije od drugih aktera dobivaju upute kako trebaju djelovati. Mi polazimo od uvjerenja da odgajatelji/ce, nastavnici/e i učenici/e sami znaju što je potrebno u njihovim institucijama da budu kvalitetnije i da ih u provedbi tih ideja grad treba podržati. Stoga predlažemo uspostavljanje gradskog programa putem kojega bi se dodjeljivala financijska sredstva za projekte unapređenja kvalitete odgojno-obrazovnog procesa, a u čijem osmišljavanju i provedbi sudjeluju upravo vrtići i škole u suradnji s drugim relevantnim akterima poput organizacija civilnog društva, znanstvenih i znanstveno-nastavnih institucija, društvenih poduzeća, obrta, zadruga i sindikata.

Dostupno i kvalitetno obrazovanje i za odrasle

Sudjelovanje odraslih u RH u cjeloživotnom učenju je među najnižim u EU i iznosi 2,9 %, dok je europski prosjek 11,1 % i ostao je nepromijenjen od 2014. Polaznici obrazovnih programa za odrasle moraju sami pokrivati troškove obrazovanja (izuzetak čine programi osnovnog obrazovanja koje financira MZO, te prekvalifikacije nezaposlenih za deficitarna zanimanja koje financira Hrvatski zavod za zapošljavanje). Strukovni programi za odrasle su neusklađeni s potrebama tržišta rada i često im manjka sati praktične nastave. Dodatno, programi se često provode na privatnim ustanovama, iako strukovne škole grada Karlovca imaju u pravilu bolju opremu i stručniji kadar. Na razini RH, a tako i na razini grada ne postoji adekvatna institucija za visoko obrazovanje osoba srednje i starije životne dobi za koje bi trebalo kreirati posebne programe visokog obrazovanja. Zalažemo se za veću dostupnost kvalitetnih i priuštivih programa za cjeloživotno učenje i za povećanje udjela odraslih koji u njima sudjeluju. Posebnu važnost pridajemo cjeloživotnom učenju koji obuhvaća odrasle koji imaju niži stupanj obrazovanja i one čija su radna mjesta nestala s tržišta rada. Visoko obrazovanje osoba srednje i starije životne dobi (kroz programe i kurikulume prilagođene tim specifičnim dobnim skupinama) i njihovo (dobrovoljno) vraćanje na tržište rada vidimo kao ključno za dugoročnu održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava.

Kao prvi korak vidimo utvrđivanje usklađenosti postojećih programa cjeloživotnog obrazovanja sa stanjem na tržištu rada i analizu potreba za nužnim kvalifikacijama i kompetencijama. Također se mora provesti procjena kapaciteta i mogućnosti škola i nastavnika za uvođenje novih obrazovnih programa (osigurati kadrovske, organizacijske i infrastrukturne resurse) kako bi se pokrenuo proces kreiranja i testiranja obrazovnih programa za potrebe novih zanimanja.

Zdravstvo i socijalna skrb

Iako zakonski okvir primarnu zdravstvenu zaštitu stavlja u nadležnost županija, ali i gradova, praksa pokazuje da se primarna zdravstvena zaštita izgubila iz planova i regionalne i lokalne uprave.

Grad Karlovac, u suradnji sa Županijom karlovačkom, unutar zakonom definiranih ovlasti, treba se pobrinuti da primarna zdravstvena zaštita postane ono što naš zakonodavni okvir i propisuje: dostupna, kontinuirana i cjelovita.

Uvjeti rada i usavršavanja zdravstvenog kadra

U primarnu zdravstvenu zaštitu ulaže se sve manje, a od zdravstvenih radnika očekuje sve više. Zdravstveni radnici stoga odlaze iz sustava primarne zdravstvene zaštite, dok mladi liječnici ne dolaze jer nemaju adekvatne uvjete rada i stručnog usavršavanja. Nemaju osigurane specijalizacije, napredovanje u sustavu je teško, a prihodi bi im bili najniži među vršnjacima u struci. Međutim, liječnici ne smiju biti jedini fokus kadrovske politike u zdravstvu: napredovanje i poboljšanje uvjeta medicinskih sestara, nutricionista, fizioterapeuta i drugih zdravstvenih radnika se često stavlja u drugi plan.

Cilj nam je afirmirati sve zdravstvenih radnike i značajno poboljšati uvjete rada u primarnoj zaštiti:

  • inicirat ćemo izradu plana sustavnog zapošljavanja djelatnika
  • sukladno tim planovima, otvarat ćemo potrebne specijalizacije i zapošljavati dodatne zdravstvene radnike
  • zagovarat ćemo financiranje programa cjeloživotnog obrazovanja za zdravstvene radnike zdravstvenih ustanova, posebno za medicinske sestre i tehničare
  • pokrenut ćemo dodjeljivanje stipendija za redovite studente na studijima za deficitarna zdravstvena zanimanja, sukladno potrebama ustanova
  • uvest ćemo motivacijske mjere, poput dodjela gradskih stanova na dugoročni najam; financiranja ili sufinanciranja stanarina; te osiguranja povoljnijih uvjeta za stambene kredite; s ciljem da stručni kadrovi iz Karlovca i bliže okolice, a i iz drugih sredina, prepoznaju Karlovac kao sredinu u kojoj mogu i žele živjeti i raditi.
  • zauzet ćemo aktivniju ulogu u području zapošljavanja i radnih prava radnika i osmisliti i postepeno implementirati pakete pozitivnih mjera

Integracija ustanova radi racionalizacije troškova

Problemi s nedostatkom kadra i medicinske opreme obično se opravdavaju nedostatkom financijskih sredstava. Smatramo da se trenutno prevelik dio namjenskih sredstava troši na nešto što nije neposredno pružanje zdravstvene zaštite i za što zapravo osiguranici ne plaćaju doprinose. Na prvom mjestu je uvijek administracija, a ne pacijenti i zdravstveni kadar. U karlovačkoj županiji imamo šest domova zdravlja. To znači šest ravnatelja, uprava i ostalih administrativnih radnika koji rade u tim domovima zdravlja.

Optimalna ćemo raspodijeliti namjenska sredstava u svrhu poboljšanja i unapređenja primarne zdravstvene zaštite:

Vodit ćemo se dobrim primjerima županija koje su sve županijske domove zdravlja integrirali u jedan dom zdravlja s jednom upravom i ispostavom na više lokacija (sadašnji domovi zdravlja). Tako bi se napravile velike uštede i omogućila sredstva za ulaganja u specijalizacije i opremanje ambulanti. Jednom upravom za sve domove zdravlja uštedila bi se sredstva ne samo za grad Karlovac već i za cijelu županiju. Na taj način mogao bi se i povećati broj djelatnosti domova zdravlja, tako da primarna zdravstvena zaštita stvarno bude temelj zdravstvene zaštite i filtar prema sekundarnoj i skupljoj zdravstvenoj zaštiti. Pored toga, na upravljačka mjesta nužno je imenovati osobe prema kriteriju stručnosti, a ne prema kriteriju stranačke pripadnosti.

Uključivanje brige o mentalnom zdravlju u sustav primarne zdravstvene zaštite

Sve veći „nevidljivi“ problem mentalnog zdravlja ignorira se i na nacionalnoj i na lokalnoj razini. Smatramo da bi domovi zdravlja trebali poslati mjesta prvog kontakta za izazove duševnog zdravlja građana.

U sustav primarne zdravstvene zaštite uključit ćemo i brigu o mentalnom zdravlju:

  • kreirat ćemo sustav psiho-socijalne podrške u domovima zdravlja (individualne i grupne)
  • otvorit ćemo posebne termine i programe za ranjive skupine (osobe starije životne dobi, osobe s invaliditetom, onkološki pacijenti, LGBTIQ populacija);  
  • dugoročno ćemo poticati inovativne projekte u području mentalnog zdravlja, posebno projekte koji su afirmirani u drugim zemljama EU kao dobra praksa. Odličan primjer su pilot projekti mobilnih timova gdje osobe sa sličnim teškoćama i iskustvom mentalnih izazova koji pružaju podršku novim pacijentima.

Centar za zdravlje žena

Skrb o ženskom zdravlju je početak skrbi zdravlja djeteta i obitelji općenito. Specifičnosti pojedinih razdoblja života žene zahtijevaju i posebne oblike skrbi te solidarne grupe podrške.

Osnovat ćemo Centar za zdravlje žena

  • Centar treba imati programe prilagođene pojedinim životnim razdobljima žena po uzoru na neke programe koji već postoje u nekim domovima zdravlja u RH. Ti programi trebali bi obuhvaćati zdravlje žene prije trudnoće, u trudnoći i babinjama, savjetovalište za dojenje, prevenciju inkontinencije, edukaciju o prevenciji raka dojke, menopauzi, tjelesnoj aktivnosti, prehrani, osteoporozi, mentalnom zdravlju žena i sl.
  • U programe i rad centra uključit ćemo udruge i studente studija sestrinstva

Svi imaju pravo na zdravlje

Pravo na zdravstvenu skrb shvaćamo kao jedno od temeljnih ljudskih prava. Beskućnici, korisnici sigurnih kuća, tražitelji azila te osobe pod supsidijarnom zaštitom i slične kategorije imaju pravo na zdravlje.

Sve stanovnike grada Karlovca uključit ćemo u sustav zdravstvene zaštite:

  • u provedbi preventivnih i edukativnih zdravstvenih programa uključit ćemo gore navedene kategorije ljudi, te razvijati fleksibilne programe prilagođene različitim tradicijama, ljudima i mjestima na kojima se programi provode.

Uključivanje volontera u skrb o starijima u kući i palijativnu skrb

Palijativna skrb nije cjelovita ukoliko nisu uključeni volonteri. Palijativni bolesnici su socijalno izolirani, provode najviše vremena sa članovima obitelji koji su često iscrpljeni kontinuiranom brigom. Starije osobe smanjene pokretljivosti osuđene su na život u četiri zida i bez obzira na zdravstvenu uslugu koju primaju, osjećaju se zakinuto i usamljeno, što smanjuje kvalitetu života.

Definirat ćemo i provoditi programe edukacije i uključivanja volontera u skrb za starije osobe.

  • osnaživanje laičke skrbi i uključivanje volontera u skrb u kući pacijenta.
  • poticanje programa pomoći u održavanju i prilagodbi stanovanja prema potrebama pacijenata.

Osnivanje ustanove za palijativnu skrb

Broj palijativnih pacijenata je u porastu. Karlovačka županija je demografski među najstarijim županijama u RH. Skraćuje se broj dana hospitalizacije, kapaciteti za palijativne pacijente su nedostatni u čitavoj RH. Hospicij trenutno postoji samo u Rijeci, a u našoj regiji se do sad nije planirao pokrenuti.

Osnovati ćemo hospicij i ustanovu za palijativnu skrb.

Socijalna skrb za osobe starije životne dobi

Trenutni kapaciteti za smještaj starih i nemoćnih osoba na području grada i županije su nedovoljni. U Karlovcu postoji samo jedan dom za stare i nemoćne kojem je osnivač Županija, a sve ostalo je privatni smještaj sa slobodnim formiranjem cijena.

Povećat ćemo kapacitete za smještaj te opseg skrbi za stare i nemoćne osobe.

  • Hitno je potrebno pokrenuti izgradnju doma i /ili stambenih jedinica kojima bi se osigurali dodatni kapaciteti.
  • Uz trajni smještaj potrebno je osigurati i poludnevni smještaj u tipu dnevnog boravka za osobe koje ne mogu samostalno brinuti o sebi, a članovi obitelji koji o njima brinu su zaposleni. Na taj način osigurao bi se nadzor i skrb za vrijeme odsustva zaposlenih skrbnika, smanjila opasnost za život i imovinu, a osoba bi mogla ostati u obiteljskom okruženju. Dnevni boravak se može planirati kao integrirani dio doma za starije i nemoćne i koristiti zajedničke službe u organizaciji rada
  • Razvijanje udomiteljstva – udomiteljima odraslih potrebna je podrška zdravstvenog sustava. U uvjetima hitnog udomljavanja udomitelji su prepušteni sami sebi, a zdravstveno stanje udomljene osobe može zahtijevati određenu razinu znanja i vještina udomitelja. Stoga je udomiteljima potrebna i dobrodošla stručna podrška iz zdravstvenog sustava u vidu edukacije i nadzora.
  • Zbog smanjene pokretljivosti zapostavljeno je dentalno zdravlje starijih osoba koje se odražava na opće zdravlje. Svi korisnici socijalnih ustanova su opredijeljeni za stomatologa, kao i za liječnika opće medicine. Potrebno je uvesti redovite godišnje preglede odabranih stomatologa u domovima socijalne skrbi, te po eventualnoj potrebi vršiti intervencije. U tu svrhu potrebno je nabaviti i staviti u funkciju pokretnu stomatološku jedinicu za pružanje stomatoloških usluga nepokretnim korisnicima.

Socijalna inkluzija

Želimo poticati socijalnu pravednost, inkluziju i sigurnost za sve naše stanovnike kroz sustavne, obuhvatne i inovativne programe socijalne politike, Cilj nam je omogućiti optimalne uvjete života, od najranijeg djetinjstva do duboke starosti. Socijalnu politiku grada promišljamo kao “aktivirajuću”, solidarnu i emancipacijsku, koja nije svedena samo na naknade i usluge već kroz nove koncepte socijalnih ulaganja i inovacija svima otvara prostor za aktivno sudjelovanje u različitim sferama života, a posebno socijalno ugroženim i ranjivim društvenim skupinama.

  • Uvođenje sustava rane intervencije za djecu od 0 do 7 godina kod koje su ustanovljene razvojne teškoće ili se nalaze u disfunkcionalnim i/ili socijalno depriviranim obiteljima
  • Unapređenje obuhvatne mreže usluga namijenjenih ženama i djeci žrtvama obiteljskog nasilja, uključujući psihosocijalnu podršku, osiguravanje pravne pomoći i dr.
  • Unapređenje sustava prevencije, praćenja i podrške obiteljima u riziku od nasilja te programa za edukaciju i psihosocijalnu podršku počiniteljima nasilja u obitelji.
  • Unapređenje sustava udomiteljstva i posvojiteljstva te pružanje podrške udomiteljima
  • Kreiranje sustava podrške djeci i roditeljima iz ekonomsko depriviranih kućanstava.
  • Osnivanje društvenih centara u gradskim četvrtima i razvoj inovativnih modela socijalnog organiziranja u zajednici čiji će rad biti usmjeren na ranjive skupine, a uključivat će studente socijalnog rada, animatore u zajednici, socijalne radnike te druge osobe koje pružaju socijalne usluge.
  • Proširenje programa kojima će se financirati plaće osobnih asistenata koji pružaju socijalne usluge osobama s invaliditetom.
  • Poticanje profesionalne izobrazbe osoba s invaliditetom i razvoj radno-okupacijskih programa.
  • Osigurati maksimalnu pristupačnost prostora i usluga Grada osobama s invaliditetom kroz infrastrukturnu prilagodbu svih gradskih ustanova i prostora mjesne samouprave prema najvišem standardu, osiguravanje dostupnosti usluga na znakovnom jeziku te omogućavanje orijentacije slijepim i slabovidnim osobama, prilagodbu stanica i vozila javnog prijevoza te regulacija sustava semafora za osobe s invaliditetom i starije osobe.
  • Unapređenje programa usmjerenih na uključivanje tražitelja azila i osoba pod supsidijarnom zaštitom.
  • Unapređenje programa reintegracije beskućnika, ovisnika i bivših zatvorenika te njihovog osposobljavanja za tržište rada.

Kultura i umjetnost

Kulturu prepoznajemo kao jedan od temelja društvenog razvoja, mjesto susreta različitosti i prostor dijaloga. U današnjim uvjetima brzine, raspršenosti pažnje, fragmentacije interesa i medijski zasićenog okruženja, kultura treba osigurati prostor dijaloga o društvu u kojem živimo i osigurati uključenost svih u taj dijalog, stvoriti prostor za nastanak i razvoj novih praksi te očuvati tradiciju i baštinu u njenoj mnoštvenosti. Kultura stoga mora biti demokratična: ona je od sviju i za sve. Ona nije jedna nego mnoštvena i prostor je antagonizama. U njoj se progovara i pregovara o odnosima društvene dominacije, slobode i emancipacije. Uključivost, uključenost i ravnopravno sudjelovanje stoga su temelji demokratične kulture.

Kultura je i sustav institucija, obrazovanja, specijalizacije i rada.

Kulturu vidimo kao centralno mjesto u kojem se susreću brojne politike usmjerene na društveni boljitak. Ona nije izolirana, samodostatna, ne pripada tek slobodnom vremenu i razonodi, nego je duboko utkana u obrazovne, socijalne, gospodarske i zelene politike kao i politike usmjerene na razvoje lokalnih zajednica.

Prioriteti u kulturi:

  • Restrukturiranje sustava upravljanja
  • Otvaranje institucija i kulturnog sustava
  • Dostupnost kulture
  • Obnova i upravljanje infrastrukturom

Restrukturiranje sustava upravljanja

Sustav upravljanja gradskom kulturom dominantno obilježavaju netransparentnost i centraliziranost. Stoga je nužno reformirati postulate upravljanja gradske uprave. 

Na srednjoročnoj razini potrebno je:

  • Učiniti gradsku upravu dostupnom i partnerskom prema korisnicima kako bi im pružala podršku u rješavanju problema u djelokrugu grada
  • Unaprijediti i osuvremeniti sustav upravljanja ustanovama, uvesti sustav redovitog praćenja rada i provedbe predloženih programa te obuhvatan pristup vrednovanju rada koji će proizlaziti iz usklađenosti upravljačkih, programskih i financijskih obaveza
  • Uspostaviti jasan sustav komunikacije s ustanovama i praćenja njihovog rada
  • Povećati produkcijska sredstva za izvaninstitucionalne programe
  • Uvesti diversifikaciju tipova programskih potpora
  • Razviti nove vidove potpora poput potpora za programske suradnje s kulturnim centrima, potpora za samostalne umjetnike i višegodišnjih potpora za visokokvalitetne programe
  • Unaprijediti produkcijske i socijalne uvjete rada u polju kulture te ih učiniti poticajnima za mlade umjetnike, nove prakse i nove inicijative
  • Kreirati okvir za suradnju kulturnog i gospodarskog sektora (obrtništvo, poduzetništvo i turizam);
  • Stvoriti preduvjete za kvalitetne suradnje karlovačkih kulturnih aktera s akterima iz drugih gradova i zemalja

Kratkoročne mjere:

  • Utvrditi jasne stručne kriterije za izbor ravnatelja i članova upravnih vijeća, povećati odgovornost upravnih vijeća i osigurati jednake uvjete pri natječajima za zapošljavanje
  • U programima financiranja javnih potreba uvesti jasne kriterije za dodjelu sredstava te uskladiti izvještajne zahtjeve s dodijeljenim sredstvima
  • Podići na višu razinu ulogu programskih vijeća, osigurati ravnopravnost u dodjeli sredstava za sve aktere sukladno kriterijima i ocjenama vijeća
  • Ponovno uspostaviti vijeće za međunarodnu suradnju te osigurati potpore za međunarodne programe i projekte
  • Značajno povećati programska sredstva za nezavisne programe, što skorije ih vratiti na prethodnu razinu i dalje kontinuirano financijski pratiti potrebe tih programa

Kulturna vijeća

Kulturna vijeća su savjetodavna tijela čija je zadaća da verificiraju programe u kulturi, te prema definiranim kriterijima predlažu financiranje istih iz proračuna Grada Karlovca na godišnjoj razini, a prema pozivu Javnih potreba u kulturi koji raspisuje Grad.

U gradu djeluje pet kulturnih vijeća, po područjima:

  • Za glazbenu i glazbeno scensku djelatnost
  • Za dramsku i plesnu umjetnost, te izvedbene umjetnosti
  • Za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost
  • Za vizualne umjetnosti
  • Za inovativne umjetničke i kulturne prakse i međunarodnu kulturnu suradnju

Najveći problem kulturnih vijeća je njihov sastav. Naime, članovi kulturnih vijeća su ujedno i članovi institucija koje se natječu za sredstva u kulturi, a čiju raspodjelu predlažu kulturna vijeća. Zakonom o kulturnim vijećima to nije zabranjeno, ali je problematično i proizvodi permanentni sukob interesa.

Stoga se zalažemo za:

  • Otvoreni, javni natječaj za članove kulturnih vijeća.
  • Javno objavljivanje rezultata rada kulturnih vijeća s obrazloženjima, jer njihovo neobjavljivanje ostavlja prostor za manipulacije i prebacivanje odgovornosti između gradske uprave i kulturnih vijeća.
  • Veći utjecaj kulturnih vijeća u odlučivanju. Financijskih prijedlozi kulturnih vijeća nikoga ne obavezuju, u praksi se vrlo često ili  „ispeglaju“  ili u potpunosti ignoriraju prije nego dođu na Gradsko vijeće. Na Gradskom vijeću se u pravilu prihvaćaju, bez rasprave i bez komentara. Čak i mimo odluke KV-a, sredstva se često dodjeljuju diskrecijskim pravom gradonačelnika.

Otvaranje institucija kulturnog sustava

Ustanove u kulturi trebaju postati paradigmatskim mjestima novih, suvremenih načina upravljanja, mjestima razvoja participativnih praksi, kao i mjesta socijalizacije, uključivosti i društvenog dijaloga. One ne mogu, pogotovo ne u vrijeme pandemijske krize, biti prioritetno vrednovane temeljem uspješnosti poslovanja ili broja gledatelja, nego i prema kriterijima proizvodnje kulturne vrijednosti te odgovornog odnosa prema cjelini umjetničkog polja u kojem djeluju, kao i uključivanja zajednice u kulturnu proizvodnju. Institucionalna kultura Karlovca je, nažalost, kvantificirana, ne podliježe kvalitetnom vrednovanju programa. Nema stručne i nezavisne evaluacije. Izvješća se svode na brojke, a ne na kvalitetu sadržaja. To je stoga jer nije utemeljena u struci, već je premrežena politikom (osobito u kadroviranju kada je riječ o zapošljavanju i rukovođenju institucijama kulture, a onda shodno tome i u programima). Nezavisna i stručna kulturna vijeća u kojima mogu raditi ugledni kulturni radnici iz cijele Hrvatske mogu preuzeti i dio evaluacije programa.

Karlovačka institucionalna kultura se ne izlaže dovoljno konkurenciji, komparaciji  s najboljim hrvatskim kulturnim proizvodima, ali i međunarodnoj suradnji. Ona je prečesto zatvorena, samodovoljna, izolirana, ima premalo mobilnosti ideja i ljudi. U Karlovcu je premalo kontakata s najboljim kulturnim proizvodima Hrvatske i izvan nje, s piscima, likovnim umjetnicima, izdavačima, novinarima, kazališnom umjetnošću.

Stoga ne čudi da kontinuirane rezultate postižu pojedinci izvan institucija jer su permanentno izloženi konkurenciji.

U tom pogledu ključno je poticati:

  • Otvorene organizacijske kulture temeljene na procesima suradnje između uprave i zaposlenika u vođenju ustanova
  • Osnivanje stručnih (umjetnička) vijeća kako bi se zaposlene umjetnike snažnije uključilo u programsko upravljanje institucijom
  • Odgovornost i brigu ustanova za cjelinu svog umjetničkog polja, socijalnu i radnu sigurnost vanjskih suradnika te inventivnost u suradnji s drugim organizacijama u polju
  • Snažnije otvaranje ustanova prema slobodnim i samostalnim umjetnicima i izvaninstitucionalnim akterima kroz razne oblike suradnje
  • Prošenje i poticanje  kulturne i obrazovne suradnje, te komunikacije s gradovima prijateljima: Alessandria, Kansas City, Munchen, Kragujevac
  • Gradska knjižnica je matična za slovensku manjinu te pruža nebrojene mogućnosti široke suradnje sa Slovenijom.

Dostupnost kulture

Smatramo važnim decentralizirati kulturnu produkciju i osigurati dostupnost raznolikih sadržaje u svim dijelovima društva. Infrastrukture za kulturno stvaralaštvo i kulturni programi moraju biti i ekonomski dostupni svim stanovnicima grada, bez obzira na njihov socijalni status.

U tom pogledu, radit ćemo na:

  • Jačanju postojećih institucija i centara za kulturu čiji će rad uključivati lokalnu zajednicu, poticati kreativnost građana, nuditi produkcijske uvjete umjetnicima i razvijati suradnje s nezavisnim programima (Dom HV, Hrvatski dom)
  • Poticanju razvoja interdisciplinarnih i interkulturnih centara koji će uključivati različite tipove djelatnosti te poticati međusektorsku i multidisciplinarnu suradnju (civilni sektor, poduzetništvo, zadruge, društveno-poduzetničke inicijative i slično)
  • Inovativnim modelima upravljanja poput civilno-javnog partnerstva, partnerstva s izvaninstitucionalnim akterima kroz proces djelomične „institucionalizacije“ i umrežavanje

Ppoticanju umjetnosti u javnom prostoru diljem grada kroz manifestacije, privremene i trajne instalacije i spomeničku javnu plastiku koje potiču interakciju građana s umjetnošću, prostorom i okolišem, urbanu opremu, street art (npr. oslikati kupski zid)

Kratkoročno:

  • Revizija kategorija cijena ulaznica za programe gradskih ustanova
  • Razvoj programa koji će osigurati dostupnost kulturnih sadržaja građanima u različitim pozicijama deprivilegiranosti ili isključenosti (besplatni programi; paketi za kulturne sadržaje po povoljnim cijenama…)
  • Oosobito razvijati programe dostupne mladima i starijoj populaciji grada

Obnova i upravljanje infrastrukturom

Grad Karlovac raspolaže brojnim objektima koji su prepušteni propadanju i infrastrukturom u koju se ne ulaže, te resursima koji nisu u upotrebi.

U tom pogledu radit ćemo na sljedećem:

  • Obnova i dovršavanje postojeće infrastrukture poput Kina Edison, Dom HV Zrinski…
  • Unaprjeđenje kulturne infrastrukture suvremenom tehnikom i opremom
  • Osiguravanjem sredstava za energetsku obnovu objekata u kulturi
  • Učiniti prostore u vlasništvu grada lakše i dugotrajnije dostupnim nezavisnoj kulturi te pomoći korisnicima u preuređenju i opremanju tih prostora
  • Učiniti dostupnijim prazne gradske prostore nezavisnim i privatnim inicijativama u kulturi (uredi, galerije, inkubatori…)
  • Kvalitetnije i u korist korisnika urediti odnose s gradom prostore u vlasništvu grada
  • Osigurati infrastukturnu stabilizaciju relevantnih kulturnih programa koji značajno doprinose kulturi grada a djeluju u nestabilnim resursima i prostorima (Dani Radićeve, Hrvatski dom…)
  • Aktivno uključiti kulturu u oblikovanje i prenamjenu strateških gradskih prostora i objekata poput vojarni, zgrada u Zvijezdi
  • Realizirati višedesetljene kulturne projekte kao što su stalni postav Gradskog muzeja…

Postojeći objekti ne podržavaju programe i projekte, prije svega izvedbenih praksi.

Prostor Gradskog kazališta u potpunosti može zadovoljiti tehničke uvjete potrebne za izvedbe dramskih predstava i klasičnih koncerata, ali nakon što je definiran godišnji repertoar kazališta, svim ostalim akterima koji na području glazbeno-scenskih djelatnosti imaju potrebu za izvedbenim prostorom preostaje nedostatan broj preostalih termina. Nakon što i dobiju termin, korištenje prostora se naplaćuje prema trenutno važećem cjeniku, čak i za programe koji su sufinancirani sredstvima grada s pozicije javnih potreba u kulturi. Taj dio problematike je nešto na što se godinama ukazuje. Potreba je da takvi programi imaju prioritet u dobivanju termina, te da se korištenje prostora NE naplaćuje. Jedno od mogućih rješenja je i to da postoji kalendar događanja i da se odrede termini za vanjske sadržaje uz besplatno korištenje prostora. Za to su potrebni jasno i javno objavljeni kriteriji i uvjeti korištenja.

Ono što bi u potpunosti  zadovoljilo potrebe glazbeno-scenskih programa u kulturi, uz Gradsko kazalište, jesu:

  • U potpunosti obnovljena dvorana Hrvatskog doma, sa svojom „velikom scenom“, na način da je tehnički opremljena za izvedbe suvremenih izvedbenih praksi (predstava i koncerata). Organizacijski definirana kao Centar za kulturu.
  • Kino „Edison“, kao drugi objekt Centra za kulturu, s redovnom  kinodjelatnošću, s funkcijom kinoteke i art produkcijom.
  • Dvorana „Zrinski“, kao velika scena, uz koju je, osim tehničke neopremljenosti aktualan i problem vlasništva, a koja bi organizacijski bila logično velika scena kao dio Gradskog kazališta koja pruža mogućnost, između ostalog,  i izvedbi baleta i opera.
  • Gradska ljetna pozornica, za izvedbe programa na otvorenom (koncerata, predstava, festivala….), razmotriti moguću lokaciju, a jedna se prirodno nameće kao mogućnost: Šanac uz Draškovićevu, čija bi se lokacija dobro vezala na novouređeni natkriveni atrij Veleučilišta u koji je moguće premjestiti program u slučaju lošeg vremena. I inače smatramo da su šančevi neiskorištene karlovačke pozornice.

Rodna i LGBTIQ+ ravnopravnost

Karlovac vidimo kao grad koji je siguran, pravedan, otvoren za sve žene i LGBTIQ+ osobe. Zalažemo se za rodnu ravnopravnost, borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja te zaštitu prava žena i LGBTIQ+ osoba.

Možemo provoditi politiku rodne ravnopravnosti

Rodna ravnopravnost u svim aspektima života i rodna perspektiva među temeljnim su načelima koja prožimaju sve politike za koje se zalažemo – od skrbi za djecu, nemoćne i starije osobe, preko obrazovanja i zapošljavanja sve do stanovanja, prostornog planiranja i političke participacije. U svojim aktivnostima posebnu ćemo brigu voditi o višestruko ranjivim skupinama kao što su žrtve nasilja, pripadnice nacionalnih manjina, nezaposlene žene, umirovljenice, žene iz ruralnih područja, žene s invaliditetom i teškoćama. Naše edukativne i javne aktivnosti bit će usmjerene suzbijanju diskriminacije i stereotipa na temelju roda, rodnog i seksualnog opredjenjenja te rodno ravnopravnoj podjeli poslova skrbi.

Zalagat ćemo se za veća reproduktivna prava. Osigurat ćemo obavljanje dostupnog i sigurnog pobačaja u bolnicama na području Karlovačke županije te pristup medikamentoznom prekida trudnoće koji podrazumijeva uporabu lijekova umjesto kirurških tehnika.

Ojačat ćemo i transformirati postojeće mehanizme za ostvarivanje rodne ravnopravnosti koji su dosad bili svedeni na puko zadovoljavanje zakonskog minimuma te nisu imali proaktivnu ulogu u promicanju rodne ravnopravnosti.  Radit ćemo na sljedećim prioritetima:

  • osnovat ćemo Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Karlovca
  • potaknut ćemo osnivanje gradskih i općinskih povjerenstava u svim jedinicama lokalne samouprave na području Karlovačke županije gdje još nisu osnovana
  • potpisat ćemo i implementirati Europsku povelju o ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnoj razini za Grad Karlovac i za Karlovačku županiju
  • uvest ćemo rodni proračun za Grad Karlovac i za Karlovačku županiju
  • uvest ćemo rodno osjetljive mjere u sve gradske i županijske programe

Možemo suzbijati rodno uvjetovano nasilje

Sprečavanje i borba protiv rodno uvjetovanog nasilja otežana je nizom faktora povezanih s neravnopravnim položajem žena i LGBTIQ+ osoba u društvu, nedovoljnom osviještenosti o problematici nasilja nad ženama i LGBTIQ+ osobama te općom nebrigom institucija i donositelja odluka za ovaj problem. To se manifestira kroz različite probleme, poput manjka adekvatnih socijalnih servisa za osobe koje preživljavaju rodno uvjetovano nasilje na lokalnoj razini, slabe suradnje između organizacija civilnog društva koje organiziraju i vode te socijalne servise i jedinica lokalne samouprave i institucija, nedovoljne financijske i strukturne podrške jedinica lokalne samouprave i nedovoljne razine obrazovanja i osviještenosti o problematici kod zaposlenih u službama kojima se obraćaju osobe koje su preživjele nasilje.

Hrvatska bilježi porast rodno uvjetovanog, nasilja, a ono je još više poraslo tijekom pandemije Covida-19, dok je posljednje dvije godine zabilježen i 50-postotni porast ubijenih žena. Posljedično raste i potreba za uslugama smještaja i savjetovanja u skloništima. Rodnom diskriminacijom i rodno uvjetovanim nasiljem pogođene su i LGBTIQ+ osobe koje su sustavno gurane na margine društva i diskriminirane, što pokazuju i europska i nacionalna istraživanja. Čak 64% ispitanih doživjelo je neku vrstu nasilja na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta, rodnog izražavanja i/ili spolnih karakteristika, a na razini EU Hrvatska se nalazi na visokom mjestu u gotovo svim kategorijama koje mjere homofobiju, transfobiju i bifobiju u društvu. Prema istraživanju raspoloženja građana EU prema pravima LGBTIQ+ osoba provedenom 2015. i 2019. godine Hrvatska je jedna od rijetkih država članica EU koja bilježi pad prihvaćenosti LGBTIQ+ osoba.

Lokalna vlast također je odgovorna na ove zabrinjavajuće podatke reagirati učinkovitim preventivnim mehanizmima, posebno edukacijom. Sustavno ćemo razvijati mjere i programe za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja prema ženama i LGBTIQ+ osobama i surađivati sa svim relevantnim institucijama i organizacijama, a ovo su naši prioriteti:

  • osigurat ćemo  dugoročno i stabilno financiranje skloništa i usluga za podršku žrtvama rodno uvjetovanog nasilja koje vode organizacije civilnog društva
  • izradit ćemo dodatne kriterije za stambeno zbrinjavanje žrtava rodno uvjetovanog nasilja u stanovima u gradskom vlasništvu
  • kontinuirano ćemo educirati djelatnike gradskoga sustava o rodnoj i LGBTQI+ ravnopravnosti
  • uvest ćemo u Građanski odgoj afirmativan sadržaj vezan za rodnu ravnopravnost, odnosno za prava žena i LGBTIQ+ osoba
  • provodit ćemo stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika iz područja rodne ravnopravnosti i prava LGBTIQ+ osoba

Možemo Karlovac učiniti otvorenim gradom za LGBTIQ+ osobe

Kako bismo  zaštitili i unaprijedili prava žena i LGBTIQ+, poticat ćemo djelovanje organizacija koje svoj rad temelje na rodnoj ravnopravnosti, odnosno pravima svih žena i LGBTIQ+ osoba. Stoga ćemo raditi na sljedećim prioritetima:

  • surađivat ćemo sa svim akterima koji promiču i štite ljudska, radnička i rodna prava i dostojanstvo te podržavati njihove aktivnosti
  • učinit ćemo gradske kulturne ustanove inkluzivnima te ih poticati da osiguravaju sadržaje  o ženskoj i LGBTIQ+ ravnopravnosti, vidljivosti i emancipacije te ih učiniti otvoriti i dostupnima za rad i djelovanje LGBTIQ+ i feminističkim organizacijama

Gospodarstvo

Naša vizija gospodarskog razvoja Karlovca je vizija  grada koji počiva na razvoju zelenog grada i sastoji se od niza promišljenih i budućnosti okrenutih ekonomskih mjera koje su u interakciji s poželjnim socijalnim politikama. Želimo iskoristiti postojeće prednosti Karlovca i uz razvoj gospodarske aktivnosti dodatno poticati energetsku i prehrambenu neovisnost, smanjiti ekološki otisak našeg gospodarstva i poboljšati prometnu povezanost grada sa cijelom Hrvatskom i cijelim svijetom. Pri tome se ne misli samo na povezanost cestama i prugom, nego i na razvoj brzog interneta koji je danas jedan od glavnih preduvjeta za privlačenje novih investitora i razvoj novih grana gospodarstva. Uspješno provođenje ovih aktivnosti će također osnažiti socijalni status i zdravlje našeg stanovništva, unaprijedit će obrazovanje, potaknuti istraživanja i inovacije, te pripremiti gospodarstvo za zelenu budućnost i jačanje konkurentnosti.

Ovakav razvoj vidimo kao nužne aktivnosti kako bi naš grad razvio veću otpornost na buduće izazove koji sigurno dolaze s klimatskim promjenama. Moramo hitno djelovati kako bismo spriječili posljedice klimatskih promjena na društvo i ekonomiju, nudeći provediva rješenja kojima ćemo izgraditi uspješniji, solidarniji i otporniji grad.

Naš se program zasniva na ideji kružnog gospodarstva – potaknuti gospodarski potencijal tako da on postane produktivniji uz korištenje manje resursa. Kružno gospodarstvo pretpostavlja ne samo smanjivanje nastanka otpada na najmanju moguću mjeru, već izbjegavanje stvaranja otpada i njegova preobrazba u visokokvalitetnu sirovinu, produljivanje životnog ciklusa materijala i proizvoda i njihova ponovna upotreba. Moramo pripremiti naše gospodarstvo za održiviju zelenu budućnost, ojačati konkurentnost, zaštititi okoliš i osigurati veća prava potrošačima.

Pri tome ne treba zanemariti ni postojeće grane industrije i općenito gospodarstva koje su ranije bile glavni stup gospodarske snage grada Karlovca: metaloprerađivačku, prehrambenu, građevinsku, drvoprerađivačku, prijevozničku, turističku djelatnost, poljoprivrednu djelatnost, kao i sve ostale gospodarske aktivnosti koje postoje u našem gradu već desetljeća pa i stoljeća. Ove djelatnosti još uvijek zapošljavaju najveći broj radno aktivnog stanovništva grada Karlovca i nikako ih ne treba zapostaviti, nego im pomoći u prilagodbi na nove uvjete globalnog društva i globalne ekonomije.

Da bi se uspjelo u tome, potrebne su stalne i uporne aktivnosti na privlačenje novih investicija, pomagati svim gospodarskim subjektima i fizičkim osobama koje se bave gospodarskom djelatnošću da opstanu u sadašnjim teškim gospodarskim uvjetima kroz sve dozvoljene oblike poticaja i sve moguće zakonite olakšice. Jedan od oblika pomoći gospodarskim subjektima bi bilo i to da se cijene komunalnih usluga gradskih komunalnih poduzeća izjednače sa cijenama koje vrijede za stanovništvo. Nema razloga da gospodarski subjekti plaćaju znatno više cijene pojedinih usluga i komunalnih nameta nego ostalo stanovništvo grada.  Potrebno je sve usluge naplaćivati po utrošenim količinama, a ne po tome tko na koji način koristi pojedine usluge.

Zemljopisni i prometni položaj grada omogućuje nam znatne prednosti u odnosu na većinu drugih gradova u Hrvatskoj. Karlovac je 50-tak kilometara udaljen od Zagreba kao gospodarskog sjedišta Hrvatske, 120 km od Rijeke kao lučkog centra i sjevernog Jadrana kao najrazvijenijeg turističkog dijela Hrvatske, 30- tak kilometara od Slovenije i 60-tak kilometara od Bosne i Hercegovine, 90 km od nacionalnog parka Plitvička jezera. Ovakav zemljopisni položaj nudi brojne pogodnosti u odnosu na druge konkurentske gradove. Činjenica da kroz Karlovac prolazi željeznička pruga i autoput Zagreb – Rijeka – Split  također pruža velike mogućnosti za razvoj gospodarstva grada. Karlovac do sada nije iskoristio ovaj svoj prometni položaj koji bi u perspektivi mogao postati veliki logistički centar i još veće prometno raskrižje nego sada. Potrebno je poraditi na privlačenju investitora koji bi bili spremni iskoristiti ovakav povoljan prometni položaj grada, te omogućiti im od strane gradske uprave svaku moguću pomoć u tome (izgradnja potrebne infrastrukture, kupnja zemljišta po povoljnijoj cijeni, smanjeni gradski nameti, jeftina energija i sl.).

Osim toga, četiri karlovačke rijeke, brojne nedirnute prirodne ljepote i ekološki potpuno čiste poljoprivredne površine  daju neiscrpne mogućnosti za razvoj turizma i poljoprivrede u našem gradu i županiji.

Mi trebamo poduzeti sve moguće mjere da brojni turisti i općenito putnici koji danas samo prolaze autoputom, ostalim cestama i prugom zastanu u našem gradu i provedu u njemu barem jedan ili dva dana i tako znatno podignu turistički promet našeg grada. Razloga da zastanu u Karlovcu dan ili dva ima mnogo, samo im to treba prezentirati: četiri karlovačke prelijepe rijeke i nedirnuta priroda na kojima treba organizirati sportsko – rekreativno – turističke sadržaje: lov, ribolov, biciklizam, rafting, planinarenje, izleti u prirodu, kupanje…  Tu su i brojne povijesne građevine u Karlovcu i okolici koje treba još dodatno urediti i oplemeniti raznim sadržajima (stari grad Dubovac, Zvijezda i ostali povijesni lokaliteti u okolici grada), te gradske ustanove kao Aquatika i Gradski muzej, uređena gradska kupališta, sakralni objekti i postojeći gradski parkovi koji su također vrijedni pažnje. Vrijedni turistički proizvodi grada su i turističko – zabavne manifestacije kao što su Dani piva i Karlovačko ljeto, te i njih još treba dodatno uklopiti u karlovačku turističku ponudu.

Razvojem gospodarstva bi se postiglo i to da se zaustavi odljev mladih i radno sposobnog stanovništva iz grada. Potrebno je pomoći i sadašnjem Veleučilištu da u svoj obrazovni program uvede i obrazovne programe za zanimanja koje su potrebna našem gospodarstvu, pa bi se u Karlovac dodatno privukli i mladi ljudi iz ostalih dijelova Hrvatske od kojih bi neki možda odmah i ostali u Karlovcu i tu zasnovali svoje obitelji.

Kontinuirani posao nove gradske uprave treba biti informiranje svih poslovnih sustava u Hrvatskoj i izvan Hrvatske o komparativnim prednostima koje objektivno Karlovac ima za niz poslovnih aktivnosti (prometni položaj, raspoloživa kvalificirana radna snaga naročito tehničkih i informatičkih profila, porezne pogodnosti dijelova grada i njegove okolice koji su područja od posebne državne skrbi…). Planiramo uvesti dodatne poticaje za sve nove poslovne subjekte te sve poslovne subjekte koji bi premjestili svoje sjedište u Karlovac. Potrebno je razgovarati s poslovnim subjektima koji su izvorno osnovani u Karlovcu, a tijekom vremena su premjestili svoja sjedišta u Zagreb ili negdje drugdje, da vrate svoja sjedišta i proizvodne pogone u naš grad. Ovaj povratak bi bilo potrebno ispregovarati na osnovu ekonomskih benefita vlasnika i zaposlenih tih gospodarskih subjekata. Ne treba se oslanjati na lokal patriotizam njihovih vlasnika i uprava nego na čistu ekonomsku računicu koja će ih privući da se vrate u Karlovac. Ovakav pristup bi u kratkom periodu ostvario i financijsku korist za proračun grada Karlovca. Reforma lokalne (gradske) uprave je jedan od preduvjeta za ovaj posao jer samo stvarna i efikasna gradska administracija može ostvariti pozitivan kontakt s novim investitorima i pomoći im u rješavanju svih birokratskih koraka u poslovanju. Kontinuirano također treba održavati aktivni kontakt s postojećim poslovnim subjektima u gradu i treba im stalno postavljati isto pitanje: „na koji način mi kao gradska uprava možemo pomoći da bi se vaš posao uspješno razvijao?“.

Potrebno je poticati i energetsku neovisnost grada i ulaganja u proizvodnju zelenih energija, kao što su sunčane elektrane i iskorištenje termalnog geopotencijala ako se pokaže da je u Karlovcu moguće komercijalno isplativo iskorištavati ovu energiju. Mi ćemo se zalagati za ugradnju sunčanih elektrana na objekte u vlasništvu grada Karlovca, ali i za poticanje ostalih građana da sami ulože u ovu djelatnost. Jedna od potencijalnih mogućnosti je poticanje osnivanja energetskih zadruga u kojima bi građani Karlovca ulagali svoja financijska sredstva i na taj način sebi osiguravali energetsku neovisnost, ali i ekonomsku korist od ovih ulaganja.

Jedna od potrebnih gospodarskih aktivnosti je također uvesti red u poduzećima u vlasništvu grada Karlovca. S obzirom da u ovim poduzećima radi oko 500 zaposlenih, u njima postoji i veliki gospodarski potencijal koji treba iskoristiti u korist svih građana i gospodarskih subjekata u gradu, te iz njih iskorijeniti nepotizam i zapošljavanje stranačkih ljudi koje stranka na vlasti bezočno koristi za svoje potrebe i u korist svoje stranačke politike i stranačke interese. U ovim subjektima postoji velik broj zaposlenika koji su došli po stranačkim zaslugama i zapravo ništa ili vrlo malo rade, dok u isto vrijeme brojni postojeći kvalificirani zaposleni ne mogu napredovati i ničim nisu stimulirani da se aktivno angažiraju u poslovnim procesima. Dok se brojni nedovoljno kvalificirani poslušnici vladajuće stranke zapošljavaju u ovim poduzećima bez ikakvih posebnih uvjeta i potrebnih znanja i vještina, velik broj mladih odlazi iz grada radi posla u Zagreb, Rijeku ili u inozemstvo. Uvođenjem reda u ovim poduzećima određeni broj mladih kvalificiranih radnika bi se vratio u grad, a vrlo brzo bi se kroz jeftiniju cijenu komunalnih usluga realizirali i znatni ekonomski učinci za stanovnike i gospodarstvo Karlovca. Jedna od potrebnih mjera je i redefiniranje uloge gradskog poduzeća INKASATOR  d.o.o. u kojem se dupliraju administrativni kapaciteti s administracijama gradskih poduzeća  VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o., ČISTOĆA d.o.o. i administracijom gradske uprave.