Snažno podržavamo samoorganiziranje građana i građanki oko zaštite javnog dobra i svojih građanskih interesa, pa tako podržavamo i inicijativu “Ne zidovima i nasipima oko nas” građana Mahićna, Gornjeg Pokupja, Levkušja, Zorkovca, Zorkovca na Kupi, Podbrežja, Mirkopolja, Trga, Donjih Priselaca i Polja Ozaljskog.
Oko sustava obrane od poplave karlovačko-sisačkog područja imamo velikih dvojbi i iskazali smo ih zadnjih godina na niz načina:
- pružajući podršku stanovnicima Brodaraca i naselja uzvodno prilikom njihovog zalaganja za preispitivanje izgradnje upitno funkcionalnog obrambenog zida u Brodarcima
- javno smo istupali priopćenjima i medijskim objavama o uočenim problemima u samom gradu i okolici kojima svi svjedočimo prilikom većih, ali i manjih kišnih razdoblja, a nakon izgradnje dijela sustava
- naši gradski i županijski vijećnici su temu poplava i zaštite od poplave problematizirali kroz rasprave na gradskim vijećima i sjednicama županijske skupštine
- uložili smo amandman na gradski proračun 2023. kojim smo tražili osiguravanje sredstava za izradu neovisne Analize utjecaja kritičnih dijelova projekta Sustav zaštite od poplava karlovačko-sisačkog područja na život stanovnika u gradu Karlovcu zalažući se da Grad, kao zainteresirana strana i zastupnik interesa svih građana i građanki, naruči neovisnu stručnu analizu na projekt Hrvatskih voda – posebice na detalje koji idu nauštrb kvalitete života stanovnika, tzv. protupoplavni i obrambeni zidovi projektirani izvan samog sustava, nasipi na područjima na kojima nikada nije bilo poplave, pozajmišta najvrednijeg poljoprivrednog zemljišta i uzimanje materijala plodnog tla za gradnju nasipa, ukidanje lokalnih prometnica zbog izgradnje nasipa i niz drugih upitnih elemenata sustava
Da sa novim sustavom obrane od poplave u Karlovcu i okolici, kojega čine tisuće metara novosagrađenih nasipa i zidova, nešto nije u redu, jasno nam je već dulje vrijeme.
Saznanja koja smo prikupili u razgovoru s građanima i građankama neposredno pogođenim novouspostavljenim (ili poluuspostavljenim) sustavom, u razgovorima sa stručnjacima koji poznaju problematiku te s ljudima koji su se silom-prilika morali uhvatiti u koštac s regulativom o vodama i njihovom upravljanju, samo su dodatno učvrstila naša uvjerenja.
Krenimo redom:
Nakon katastrofalnih poplava prošlog stoljeća, i one najveće 1966., u Karlovcu je započet i nikada završen sustav obrane od poplava – sustav nasipa, kanala i onog najvećeg kanala Kupa – Kupa, također nikada do kraja dovršenog. Uz takav je sustav sve funkcioniralo koliko-toliko dobro, obranjen je uži centar grada, svakih nekoliko godina rijeke bi se izlile više nego što je bilo uobičajeno, pa je npr. atletska staza na Foginovom bila pod vodom svake 3-4 godine.
2014. i 2015. velike su poplave izlile rijeke sve do krajnjih rubova postojećih nasipa uz Koranu i Kupu, poplavile Gornje Mekušje, Mostanje (što se već dugo nije dogodilo), Logorište i druga naselja. Nakon dugo godina u Karlovcu je označena opasnost sirenom za uzbunjivanje! Bio je to jasan znak da se priroda u našem neposrednom okruženju pobunila – rijeke su nam jasno dale znak da smo pretjerali i da ih neće biti jednostavno ukrotiti.
No nije samo priroda krivac za poplavljene kuće. Dva su momenta ljudskog djelovanja koja su utjecala na promjenu ponašanja poplavnih voda tih godina.
Prvi bitan moment dogodio se izgradnjom nasipa za obranu od poplave gradskog pročistača otpadnih voda u Mekušanskom polju, što je pokrenulo negativne procese u plavljenju grada i okolice. Dio nasipa je izgrađen, pročistač je obranjen, ali te prve godine plivale su kuće u Gornjem Mekušju, koje nisu već desetljećima bile poplavljene. Korita Korane i Kupe su sužena, a retencija Mekušanskog polja zauvijek uništena bez razmišljanja o utjecaju na druge dijelove poplavnih područja.
Drugi je bitan moment izgradnja prilaza mostu kroz Mostanjsko polje. Nasipi nezavršenog cestovnog prilaza mostu prepolovili su Mostanjsko polje i time opet smanjili prirodnu retenciju – poplavljeno je Mostanje, što se nije dogodilo već godinama i desetljećima.
Te 2014. i 2015. nastala je panika. Svi su politički resursi Grada i Županije usmjereni prema vrhu i borba za sustav obrane od poplave karlovačko-sisačkog područja urodila je plodom. Projekt je proglašen projektom od posebnog državnog interesa. Svi smo odahnuli.
No samo nakratko!
Umjesto od produbljivanja i sanacije kanala Kupa-Kupa i izgradnje retencije Kupčina, što mnogi smatraju ključnim objektima za obranu grada, izgradnja sustava je započela izgradnjom niza nasipa južno od Karlovca – Turanj, Sajevac, Logorište, Mostanje…pa Drežnik, Hrnetić, Vodostaj. Zaštićena su neka od najugroženijih naselja, ali korita rijeka sve se više sužavaju. Rijeke su postale potpuno nepredvidljive, a izložena poplavama su se našla neka nova naselja koja s poplavama do sada gotovo da nisu imala posla – Borlin, Brodarci, Mahično, Mrzlo Polje…..
Djelomičnom izgradnjom nasipa i pregrada promijenilo se i ponašanje voda u centru grada – šančevi nisu bili toliko puni još od najezde Turaka, voda u njima stoji i tamo gdje je nikada nije bilo! A tamo gdje se nekada i pojavljivala nakratko, samo za vrijeme najgorih pljuskova ili poplava, sada ne otječe danima i tjednima! Atletska staza na Foginovom, umjesto svake 3 do 4 godine, sada je poplavljena 3 do 4 puta u jednoj godini!!!
Je li projekt sustava percipirao sve utjecaje koje će imati na lokalna naselja i okoliš?
Jesu li u izradu sustava obrane od poplave bili uključeni karlovački stručnjaci?
Je li projekt sustava uzeo u obzir iskustva građana koji desetljećima već žive u harmoniji s rijekama?
Na sva naša postavljena pitanja najčešći i zapravo jedini odgovor je kako su svi problemi koje trenutno vidimo očekivani zbog toga što cijeli sustav nije završen. A to NIJE odgovor! Ovakav odgovor služi samo za izbjegavanje odgovornosti.
Ako su problemi očekivani, tada su valjda bili predviđeni projektom te ih se trebalo i izbjeći privremenim mjerama ili barem jasno komunicirani prema javnosti.
Izgradnja sustava obrane od poplava karlovačko-sisačkog područja ima niz problema – od neusklađenosti izvođenja faza projekta, preko loših rješenja na mikrolokacijama do neprilagođenosti projekta uznapredovalim klimatskim promjenama.
Projekt zasigurno treba revidirati i uskladiti s novonastalim potrebama na terenu.
Ponavljamo – bez obzira na do sada utrošena sredstva u projektiranje i izvođenje radova, podržavamo neovisnu reviziju cijelog sustava, transparentno izlaganje svih projektiranih elemenata i posljedica koje oni donose građanima.
Samo otvorenom, pravovremenom i uvažavajućom komunikacijom građana i vlasti oko svih tema koje se tiču šire javnosti, kao i oko detalja projekta i mogućih problema, možemo izbjeći situacije kojima se reakcija stanovništva čini zakašnjelom i neproduktivnom.
Jer je to upravo ono na što ovakva vlast i računa.