Ponukani dodatnim oštećenjima na starim kućama u kulturno povijesnim cjelinama uslijed potresa od 29. 12., zajedno s nezavisnim gradskim vijećnikom Davorom Petračićem, održali smo konferenciju za medije na kojoj smo iznijeli naš plan za obnovu starih kuća.
Konferenciju za medije otvorila je koordinatorica lokalne grupe Možemo! Karlovac Draženka Polović koja je iznijela našu lijevo-zelenu političku agendu koja za Karlovac počiva na četiri postulata: to su LJUDI i njihove ekonomske, socijalne, obrazovne i kulturne potrebe; to su simboli i zaštitni znakovi Karlovca RIJEKE i PARKOVI i to stari dijelovi grada, posebno ZVIJEZDA, ali i drugi stari dijelovi grada (Dubovac, Rakovac, Banija, Gaza). Seizmološka aktivnost je na žalost gurnula u prvi plan probleme održavanja starih kuća.
O problemu održavanja starih kuća govorila je Ana Matan i istaknula da je krajnji čas da se gradska uprava tim problemom počne sistematski baviti bez da se kao izliku za nedjelovanje poziva na „privatno vlasništvo“ i na neriješene imovinsko-pravne odnose.
Bilo da se radi o privatnim, gradskim ili državnim nekretninama, naš je stav da se prema vlasnicima se treba zauzeti proaktivan stav i poticati ih na obnovu. Naš plan je poduzeti barem 5 mjera kako bi se stare kuće obnovile:
- Nužno je drastično povećanje subvencija za obnovu kuća u kulturno-povijesnim cjelinama jer njihovi vlasnici te troškove ne mogu podnijeti sami. Troškovi održavanja tih kuća su višestruko veći nego troškovi održavanja novih stanova, a njihova tržišna cijena je izrazito niska u odnosu na novogradnju. Vlasnici su tako stavljeni u pat poziciju da ne mogu održavati postojeće kuće, ali ih ne mogu ni prodati jer za protuvrijednosti te prodaje ne bi si mogli priuštiti drugu nekretninu.
Do sada su subvencije za obnovu išle isključivo iz sredstava spomeničke rente i radilo se o malim iznosima u odnosu na potrebe. Za 2020. primjerice, treba pričekati konačno izvješće, ali po našim procjenama u obnovi kuća nije potrošeno više od 350 000 kuna. Mi predlažemo da se ta sredstava drastično povećaju i da se isplaćuju ne samo iz sredstava spomeničke rente nego i iz drugih proračunskih prihoda, primjerice iz prihoda od prodaje društvenih stanova. To su kuće koje daju identitet i karakter Karlovcu i ne smijemo dozvoliti da dalje propadaju. Smatramo da je obnova starih kuća prioritet i da su se mnoga proračunska sredstva koja su otišla u dim, mogla pametnije potrošiti u fizičku obnovu kuća. Podsjetit ću vas samo na što su se do sada potrošila znatna proračunska sredstva:
Oko 7 milijuna kuna na ideji o bazenu;
Oko 7 milijuna kuna odštete tvrtki Lora-elektro za neizgrađeni kamp na Korani;
Oko 4 milijuna kuna odštete u sudskom sporu za kuću u kojoj je sada Turistička zajednica na Korzu;
Oko 3 milijuna kuna odštete u sporu s današnjim vlasnicima tržnice;
Par milijuna kuna na natječaj za uređenje Trga i Oružane. Izabrani projekt neće biti realiziran osim možda u dijelu popločenja Trga;
Oko 700 000 kuna prije toga na projekt POS-ovih stanova u zgradi Oružane;
Oko 700 000 kuna na projekt uređenja Radićeve koji se nikad neće realizirati, jer ide novi projekt obnove cijele infrastrukture u Zvijezdi;
To sigurno nije sve, ali da se barem dio ovih milijuna kuna uložilo u pomoć vlasnicima u obnovi, već bi stare kuće drugačije izgledale.
- Kao drugu mjeru predlažemo puno aktivniju gradsku politiku u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa. Grad ima i puno većih kapaciteta i veći autoritet i mora preuzeti na sebe ulogu aktivnog medijatora po pitanju vlasničkih odnosa. Uz to u gradskoj upravi su zaposleni mnogi pravnici, a Grad plaća i paušal od 550 000 kuna godišnje za odvjetničke usluge. Naš je plan da se gradski pravnici i odvjetnička društva koje Grad plaća oko 45 000 kuna mjesečno aktivno angažiraju na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa.
- Treće, smatramo da Grad treba insistirati da konzervatorski odjel objavi jasne i nedvosmislene kriterije obnove za sve kuće u kulturno-povijesnim cjelinama, a ne da prilagođava kriterije ovisno o tome tko je investitor. Pa se tako HDZ-u dopušta da sruši kuću, a nekome drugome se ne dopušta. HDZ-u se odobri projekt i fasada koji ne sliče prethodnoj kući, a drugim se vlasnicima uvjetuju stari materijali za izgradnju dimnjaka što je, kao što smo vidjeli, ispalo pogubno u potresima.
- Četvrto, smatramo da Grad mora biti još aktivniji u uklanjanju ruševnih zgrada na način da se sistematski popišu sve ruševne zgrade, da se pokuša stvar riješiti s vlasnicima, a ako ne ide, da se raspiše javna nabava i da se za sve ruševne kuće pribave stručni elaborati uklanjanja, te da ih se na kraju i ukloni kako ne bi predstavljali opasnost za druge. Za novo oslobođene parcele, kao i za postojeće prazne parcele bi se uveli poticaji za gradnju novih kuća tako što bi se investitore oslobodilo komunalnog doprinosa!
- I na kraju, u posebnim okolnostima i kao krajnju mjeru predlažemo da Grad otkupi nekretnine koje vlasnici ne mogu održavati.
Smatramo da je održavanje starih kuća u povijesnim cjelinama prioritet jer prolaziti svakodnevno, godinu za godinom pored poluderutnih ruševina nije ni malo poticajno za nas građane. Smatramo da bi odlučan zaokret u gradskoj politici po ovom pitanju donijelo tako potreban optimizam ovom gradu, utjecalo bi na to da se ljudi ne osjećaju besperspektivno, da žele ostati ovdje, a u konačnici bi privuklo i nove stanovnike u grad.
Goran Ilić je govorio o nužnosti vraćanja Hrvatskog doma, kao još jedne povijesne građevine i važne kulturne institucije u svoju originalnu koncertnu funkciju. Podsjetio je da je Hrvatski važan dio društvenog života Karlovca i da se mora vratiti u svoju punu funkciju jer su od zatvaranja Velike dvorane prošle trideset godina u kojima su građani Karlovca zakinuti za pravu koncertnu dvoranu.
Na kraju, nezavisni Nezavisni vijećnik karlovačkoga Gradskog vijeća Davor Petračić optužio je Grad da nije uspio prisiliti državu koja je vlasnik nekoliko derutnih zgrada u Šimunićevoj da plaća pričuvu i da brine o svome vlasništvu. Istaknuo je, također, da je Gradu u interesu da se građanima na glavu ne ruše dimnjaci s oštećenih zgrada. Po mišljenu Petračića, potres kakav se dogodio Petrinji ne bi smio srušiti ni jednu dobro održavanu zgradu, ali obzirom na stanje u kojem se zgrade nalaze, vjerojatno bi mnoge od njih stradale.
Konferencija za medije, Karlovac, parkiralište iza Oružane, 13h.
