Otvoreni grad





Digitalizacija i urbane inovacije

Ljudi su nam na prvom mjestu. Digitalne tehnologije želimo u potpunosti staviti u službu stanovnika grada.

Razvoj društva u cjelini je vezan za razvoj digitalnih tehnologija. Gradsku digitalnu infrastrukturu ćemo upotrijebiti za povećanje kvalitete života građana, poticanje ekonomskog razvoja i zelenu tranziciji grada. Na digitalne tehnologije gledamo kao na sredstvo koje će pravilno iskorišteno pomoći u ostvarivanju planiranih aktivnosti i rješenja u svim područjima djelovanja.

Možemo! Karlovac primjenom digitalnih tehnologija želi upravljanje gradom učiniti transparentnim, javno odgovornim i efikasnim.

1.       Uključivanje građana

Građane ćemo uključiti u upravljanje gradom sudjelovanjem u kreiranje gradskih politika, smjera kretanja razvoja i kreiranja gradskog proračuna. Aktivnim poticanjem na izražavanjem ideja i problema omogućiti ćemo građanima da zajedno kreiramo Karlovca kakav njegovi stanovnici žele.

Otvoriti ćemo nove digitalne kanale komunikacije od građana direktno prema gradskoj upravi, postojeće kanale učiniti vidljivijim i korisnijim te aktivirati svijest građana o korisnosti izravne komunikacije građana i Grada.

Pristup Internetu vidimo kao temeljno građansko pravo te želimo svom stanovništvu grada Karlovca osigurati pristup širokopojasnom Internetu te time svima omogućiti ravnopravan pristup gradskim digitalnim uslugama. Istodobno želimo svim građanima, bez obzira na dob, socijalni status ili zdravstveno stanje, pomoći da steknu temeljne tehnološke vještine za interakciju s upravom Grada i drugim građanima.

2.       Transparentan i efikasan grad

Ključne podatke o radu gradske uprave, gradskih odbora i mjesnih četvrti ćemo redovno i javno prikazati u preglednim, jasnim i lako pretraživim formatima te time građanima omogućiti jasan pogled na učinkovitost uprave.

Efikasnost ćemo povećati ukidanjem loše prakse (usprkos Zakonu o općem upravnom postupku) po kojoj gradske službe od građana traže da im se ponovno dostavljaju obrasci, dokumenti ili podaci koji postoje i dostupni su negdje drugdje u upravi.

3.       Otvoreni grad i otvoreni podaci

Učiniti ćemo javno dostupnim stanja gradskih financija uključujući podatke o svakom računu plaćenom iz gradskog proračuna. Potpuno transparentnom gradskom blagajnom spriječiti ćemo neprimjereno trošenje gradskih sredstava, neprimjerene donacije i dodjeljivanje poslova po političkom ključu.

Otvoriti ćemo sve javne podatke. Otvoreni podaci odnose se na informacije koje su prikupila, proizvela ili platila tijela gradske uprave i koje su slobodno dostupne za ponovnu upotrebu u bilo koju svrhu. Otvoreni podaci će  doprinijeti poboljšanju učinkovitosti javnih usluga i omogućiti nadzor nad racionalnošću trošenja javnog novca

Otvoreni podaci biti će dostupni svima na uvid u standardiziranim otvorenim formatima, te će se njihovim korištenjem moći razviti dodatne usluge i novi informacijski servisi za stanovnike grada. Gospodarstvo će imati koristi od lakšeg pristupa informacijama i temeljem otvorenih podataka stvarati nove usluge i poslovne modele.

Prilikom razvoja i nabave tehnologija prednost će se davati interoperabilnosti, otvorenim standardima i slobodno-softverskim rješenjima.

Otvoreni gradski proračun i otvoreni javni podaci su garancija da ćemo stati na kraj korupciji koju danas u Hrvatskoj najveći broj građana vidi kao jedan od najvećih ako ne i najveći problem u državi.

4.       Zeleni grad

Ubrzati ćemo korištenje naprednih digitalnih tehnologija za smanjenje ekološkog otiska grada. U sve sustave kao što su elektroenergetska, rasvjetna, toplinska i vodovodna mreža i sustav za gospodarenjem otpadom potrebno je ubrzano uvesti pametna rješenja za smanjenje gubitaka i otpada koja vode do štednje ukupne energije koju grad troši.

Želimo iskoristiti inovativna pametna rješenja za praćenje stanja i zdravlja naših rijeka.

Digitalnim alatima ćemo poticati kružnu ekonomiju, a posebno olakšati razmjenu lokalnih proizvođača i potrošača. Zalagat ćemo se za podršku projektima vezanim na koncept “Pametnog sela” te kroz vezane projekte podići kvalitetu života izvan samog centra grada. 

5.       Zaposleni grad

U Hrvatskoj zadnjih godina IT industrija raste stopom većom od 10% godišnje i u domaćim je okvirima takozvana perjanica gospodarstva. Grad Karlovac treba pružiti priliku razvoju IT tvrtki koje bi otvorile nova radna mjesta i potaknule daljnji gospodarski razvoj grada.

Potaknut ćemo suradnju s akademskom zajednicom s ciljem otvaranja programa edukacija za vještina i zanimanja koje danas garantiraju zapošljavanje. Edukacijom želimo stvoriti kritičnu količinu stručnjaka koji će osnažiti postojeće IT tvrtke, pokrenuti svoje nove inovativne tvrtke i lokalnim idejama obogatiti tehnološki razvoj gradske uprave.

Analiza postojećeg stanja

Grad Karlovac u digitalnom obliku komunicira prema svojim građanima sveobuhvatnom web aplikacijom www.karlovac.hr. U ovoj komunikaciji primjećujemo probleme.

  • Problem odgovornosti – komunikacija ovisi o objavljivanju dokumenata što je aktivnost koja nije uvijek ažurna, a mnogi od objavljenih dokumenta nisu zapravo dostupni.
  • Problem ažurnosti – zakašnjelo objavljivanje dokumenata ili njihova neažurnost odnosno primjer kada objavljeni dokument nije zapravo zadnja verzija dokumenta
  • Problem pretraživanja – poseban je problem što se odluke, izvješća i proračunski dokumenti objavljuju u formatima kao što su PDF ili Word dokumenti koje kroz web-sučelje Grada nije moguće pretražiti.
  • Problem papirnatih obrazaca – u rubrici Obrasci / E-građanin su na jednom mjestu prikupljeni obrasci za cijeli niz zahtjeva i rješenja potrebnih za komunikaciju sa gradom. Obrasci su ovdje, ali e-građanin ih treba ispisati, ispuniti i poslati/donijeti tijelu uprave za koje je obrazac namijenjen. E-građanin se na ovom mjestu osjeti pomalo izigran.
  • Problem jednosmjernosti – građanin može pregledavati i čitati ono što Grad objavi no ne postoji kanal kojim bi građani poslali Gradu svoje probleme ili želje, a kamoli da bi bili jače uključeni u upravljanje

Grad Karlovac se kroz izgrađenu Strategiju razvoja Pametnog grada zalaže za otvorenost, transparentnost i uključivanje građana što sve podržavamo no u samoj implementaciji okreće se od građana internim rješenjima i formalno zakonski odrađenim projektima umjesto iskrenog otvaranja prema svojim stanovnicima.

To želimo promijeniti.

Rješenja, mjere i aktivnosti

Rješenja, mjere i aktivnosti opisuju konkretne projekte koje ćemo pokrenuti u cilju ostvarivanja vizije.

  • Aplikacija za prijavu komunalnih problema s jasnom vezom prema gradskim činovnicima zaduženim za problem, dvosmjernom komunikacijom i jasnim statusom rješavanja prijavljenog problema
  • Aplikacija za uključivanje građana i njihovih ideja u razvoj grada, javno dostupna svim stanovnicima, s uključivanjem svih stanovnika u izbor najboljih ideja i transparentno praćenje provođenja odabranim projekata
  • Javni gradski račun s prikazom svih izlaznih i ulaznih računa, lako dostupan, lako razumljiv, potpuno otvoren i transparentan
  • Aplikacija za sudjelovanje građana u kreiranju proračuna, participativan proračun, uz edukaciju građana i dizanje svijesti o važnosti sudjelovanja u odlukama o ovoj zajedničkoj “kasici”
  • Javno dostupan registar gradske imovine, naloga i troškova za njeno održavanje
  • Aplikacija za pregled zapošljavanja u gradskoj upravi, tvrtkama i ustanovama
  • Proaktivno informiranje građana o gradskim digitalnim servisima i njihovom korištenju, aplikacije same za sebe ne čine ništa, IT sistemi su korisni onoliko koliko ih se koristi
  • Razvoj IT vještina za nezaposlene, mlade, starije, a tako i za zaposlenike gradske uprave
  • Opremanje škola naprednom računalnom tehnologijom i razvoj digitalnih vještina kod mladih
  • Otvoreni podaci dostupni u standardnim formatima putem standardnih protokola
  • Aplikacija za slanje obrazaca (zahtjeva, izjava…) prema gradskoj upravi
  • Katalog usluga i prava koje Grad pruža građanima
  • Samoorganiziranje građana uz pomoć gradskih digitalnih servisa
  • Upotreba IT rješenje za smanjenje ekološkog otiska grada
  • IT rješenje za praćenje stanja i zdravlja karlovačkih rijeka
  • Pokretanje projekata iz područja “Pametno selo”
  • Projekt pokretanja karlovačkog digitalnog inovacijskog HUB-a

Najvažniju promjenu koju donosimo otvaranjem kroz navedene konkretne mjere možemo sažeti u formulu:
OTVORENI PRORAČUN + OTVORENI PODACI = DOKIDANJE KORUPCIJE

Prostorna politika i stanovanje

Gradski stanovi za najam

U skladu s nacionalnom stambenom politikom Možemo!, zalažemo se za aktivnu ulogu grada u izgradnji  gradskih stanova.

S obzirom na veliki potencijal neiskorištenih i praznih ruševnih ili slabo održavanih nekretnina, uloga grada treba biti i revitalizacija zapuštenih gradskih četvrti kroz ulaganja u stanogradnju za mlade i sve one koji si ne mogu kupiti ili se ne žele zaduživati kako bi si osigurali pristojni stambeni prostor.

Budućnost stanovanja nije u obaveznom posjedovanju nekretnina.

Mobilnost mlađih generacija i globalna rastuća kultura „urbanih nomada“ podrazumijevaju najam stambenih i uredskih prostora, a ne nužno posjedovanje. Tome pridonosi i sve veća ekološka osviještenost i spoznaja kolike količine otpadnih tvari svakodnevno proizvodimo. Vjerujemo da će nove osviještene generacije i u tom pogledu nastojati smanjiti svoj „ekološki otisak“ te se u većem broju odlučivati na najam, a ne nužno gradnju ili kupovinu nekretnine.

Stoga ćemo se kroz gradsku urbanističku i komunalnu strukturu aktivno uključiti u rješavanje imovinsko-pravnih odnosa kako bi se pojedine lokacije aktivirale za izgradnju gradskih stanova za najam.

Analizirajući prostorno-plansku dokumentaciju, karlovački Generalni urbanistički plan, nekoliko je potencijalnih lokacija za izgradnju gradskih stanova na čijem potencijalu ćemo inzistirati kroz rad u gradskoj upravi:

Revitalizacija i obnova

Posljedice nedavnih potresa trebaju pridonijeti brzom donošenju odluka s ciljem revitalizacije pojedinih dijelova grada kroz poticanje izgradnje novih ili sveobuhvatnu obnovu postojećih zgrada i cijelih blokova.

Možemo! se zalaže za aktivnu gradsku pomoć u rješavanje neriješenih vlasničkih odnosa kako bi se obnovi zapuštenih dijelova grada, dodatno stradalih u potresu, pristupilo sveobuhvatno. U skladu sa svjetskim iskustvima i planom za Zagreb, predlažemo tzv. „blokovski pristup“ obnovi, kojim se obnavljaju sve zgrade koje čine blok (npr. u Zvijezdi), što je tehnički ispravnije i financijski racionalnije.

Također se zalažemo za ulaganje u otkup nekretnina i po mogućnosti cijelih blokova, kako bi grad investirao u uklanjanje derutnih zgrada i pripremu projektne dokumentacije te izgradnju.

Takav model upravljanja obnovom i revitalizacijom hitno je potrebno primijeniti u ruševnoj Zvijezdi i ostalim gradskim zapuštenim kvartovima te poticati i privatne investitore na primjenu tog modela.

Urbanizam i prostorno planiranje

Urbanizam kao disciplina u ozbiljnoj je krizi. Svjedoci smo toga svakodnevno i posvuda: urbanistički i prostorni planovi svode se na iscrtavanje postojećeg stanja s amandmanski unesenim iznimkama kojima se pogoduje pojedinim investitorima. Vrijeme je da se urbanizmu i urbanistima vrati društvena uloga koja mu pripada, a to je razložno upravljanje procesima u prostoru, na dobrobit sviju. Urbanizam jest usklađivanje interesa različitih dionika, ali uvijek na korist općem dobru.

Nedostatak svijesti i znanja o prostornom i urbanom planiranju rezultiraju nasilnim metodama kojima se uništava javni prostor i urbanizmom podilazi gotovo uvijek privatnim inicijativama.

Ogroman je problem što ljudi grad ne doživljavaju svojim, pa često ne mare kako grad izgleda, osim u dijelovima koji su im direktno uključeni u svakodnevni život, kada su ljudi skloni kritiziranju bez pravog angažmana i sudjelovanja u planiranju.

Svakom je građaninu dužnost i pravo sudjelovanja u urbanističkom i prostornom planiranju.

Akcijskim djelovanjem i otvorenošću grada kao institucije i u tehnološkom smislu želimo potaknuti pažnju građana, te je usmjeriti na brigu o gradu kao našoj zajedničkoj obavezi i interesu.

Javnim akcijama i dostupnošću informacija poticat ćemo građane na angažirano uključivanje u odlukama vezanima za razvoj grada. Kroz gradske aplikacije prikupljat ćemo ideje i želje građana vezane za urbani razvoj, ali također i svakodnevne komunalne probleme.

Želimo educirati najmlađe sugrađane kroz sustavnu edukaciju u školi i vrtiću – Urbanizam od vrtića!

Prostorni plan uređenja grada (PPUG) i Generalni urbanistički plan (GUP)

Zalažemo se za transparentnost i dostupnost svih informacija, studija, projekata, planova u svim fazama izrade prostorno-planske dokumentacije (od samog početka, a ne kada je sve već definirano i završeno), što je programska odrednica za funkcioniranje kompletne gradske uprave – otvoreni grad.

Broj stanovnika u našem gradu je već dugi niz godina u opadanju i potrebno je revidirati nove površine za gradnju i širenje grada.

Unutar postojećih urbanih struktura primjenom pravila „urbanističke higijene“ i reurbanizacije želimo podići standarde stanovanja, rada, javnih funkcija i javnih površina.

Aktivnim zahtjevima prema urbanistima želimo utjecati i na demografsku obnovu te na život u našem gradu potaknuti mlađe, tehnološki napredne generacije.

U definiranoj prostorno-planskoj dokumentaciji zalagat ćemo se za:

  • Formiranje atraktivnih zona koje će privući mlade i ljude sklone neobičnim životnim prilikama – npr. kuće na vodi ili kuće uz vodu
  • Rušenje svih starih i dotrajalih zgrada („urbanistička / urbana higijena“) i gradnja novih kada se pojave zainteresirani investitori – prioritetno gradski stanovi
  • provođenje procesa urbane obnove i prenamjene zapuštenih gradskih područja (Luščić, Gaza, Banija, Kupa)
  • oplemenjivanje postojećih gradskih područja novim javnim sadržajima, parkovima, infrastrukturom
  • Gradska i prigradska naselja ne smiju se obezvređivati izgradnjom pogona i radionica – želimo spriječiti raspršenost gospodarskih zona oko grada
  • prostorno usmjeravanje investicija – sprečavanje pojave „točkastog urbanizma“ i raspršenosti izgradnje (priprema zemljišta, zamjena zemljišta, pronalaženje adekvatne lokacije – dijalog investicija i javnog interesa)

Promet

Život u gradu i prigradskim naseljima neodvojiv je od kvalitetno organiziranog prometa u kretanju i prometa u mirovanju odnosno parkiranja. Prometovanje je važno za razmjenu i pristupačnost ekonomskim, zdravstvenim, obrazovnim, kulturnim i ostalim sadržajima te ne smije biti nedostižan luksuz nego dostupno sredstvo u službi viših ciljeva socijalne i gospodarske politike.

Poboljšanje vidimo u smanjenju opterećenosti prometnica, modernizaciji sustava javnog gradskog prijevoza(JGP), upotrebi ekološki prihvatljivih vozila na struju ili vodik i razvoju biciklističke infrastrukture, te boljeg uključivanja u projekte prometne povezanosti sa gradovima u okolini i velikim centrima.

Linije JPG potrebno je evidentirati po frekventnosti prema satima danima i tjednima te u skladu s time organizirati vozni red, linije i veličinu prijevoznog sredstva. Mjesto autobusnih postaja potrebno je prilagoditi potrebama pojedinih kvartova i stanovnika, te opremiti prikazom voznog reda i vremena dolaska idućeg autobusa. Široka konzultacija sa građanima pomoći će u donošenju konkretnih odluka koje će u konačnici povećati svima kvalitetu života. Studija prometnog razvoja Karlovačke županije ostaje tek zbir lijepih želja koje su imale za cilj povezati gradove unutar županije sa ostalima u RH i među državama, no ima nedostatak implementacije zbog neuključivanja lokalne zajednice i njene podrške, te se čini da je donešena kao i mnoge druge pro forme radi, a bez stvarne želje za implementacijom.

Svjedoci smo jedne toksične situacije, da zbog smanjenja broja stanovnika imamo smanjeno korištenje javnog prijevoza, koji postaje preskup za sufinanciranje gradu, preskup krajnjem korisniku, neadekvatan zaposlenim ljudima zbog premalo linija, a dokidanjem linija javnog prijevoza mjesta postaju manje poželjna za život.

Cijene i učestalost linija javnog prijevoza trebale bi potaknuti putnike da ga koriste kao primarno sredstvo kretanja gradom.

Smanjenje prijevoza osobnim vozilom smanjit će gužve, nesreće i materijalnu štetu, potrebu za povećanim brojem parkirališnih mjesta, smanjit će zagađenje zraka i otvoriti grad za pješački i biciklistički promet, za koje su pak nužne biciklističke staze po cijelome gradu, u kontinuitetu, a ne ovako premalo i mjestimično, kao što je trenutno stanje. Prelazak na zelena prometala sačuvao bi zdravlje ljudi i okoliša; po istraživanju koje su proveli stručnjaci sa svjetskih znanstvenih sveučilišta objavljenog u časopisu Environmental Research, od posljedica izgaranja fosilnih goriva 2018- godine umrlo je 8,7 milijuna ljudi; Strategija prometnog razvoja RH 2017-2030 predviđa smanjenje negativnih ekoloških utjecaja prometa uvođenjem upravo električnih vozila čime bi se poboljšala kvaliteta zraka i smanjila buka u gradskim aglomeracijama.

Potrebno je redefinirati glavne tranzitne prometnice u svim dijelovima grada i povećati broj jednosmjernih ulica gdje je to moguće i poželjno, čime bi se dodatno oslobodila prometna traka za pješake i bicikliste. Smatramo poželjnim učiniti kretanje u centru grada prema modelu “dijeljenja ceste” na kojoj bicikli, romobili, koriste ravnopravno prometnice sa motornim vozilima i pri tom smanjiti kretanje vozila na 35 km/h.

Cilj nam je smanjiti potrebe kupovanja, osobito drugog automobila i smanjenje potrebe upotrebe automobila uopće na kraće staze, a u svrhu zelenog grada sa smanjenim ugljičnim otiskom.

Jedan od alata za upravljanje prometom u gradu je i izgradnja parkirališta i javnih garaža (nadzemne i podzemne) na željenim mjestima, kao i politika naplate parkirnih karti po pojedinim dijelovima grada i u određenim vremenskim periodima. Na taj način može se u određenim područjima grada i u željenim vremenskim periodima stimulirati i destimulirati dolazak  osobnih vozila, odnosno poticati pješački i biciklistički promet, te korištenje javnog prijevoza u gradu, kako bi se mogla provesti ‘Park and ride’ strategija, a ujedno i riješio problem s parkirnim mjestima u centru grada.

Grad Karlovac godišnje troši iz svog proračuna preko 4 milijuna kuna na sufinanciranje lokalnog autobusnog prijevoznika (kojem do kraja ove godine ističe ugovor o koncesiji javnog gradskog prijevoza) i na subvencioniranje raznih kategorija korisnika javnog gradskog prijevoza (učenici osnovnih i srednjih škola i umirovljenici). Ovaj iznos novaca iz proračuna moći će se upotrijebiti narednih godina i na drugačiji način.

Potrebno je razmisliti o formiranju trgovačkog društva u vlasništvu grada Karlovca, ili proširiti „priču“ i na ostale jedinice lokalne samouprave, a prvenstveno na Veće urbano područje Karlovac – Duga Resa – Ozalj. Kroz osnivanje ovakvog trgovačkog poduzeća u vlasništvu Grada (ili uz suvlasništvom s ostalim JLS u okruženju) bilo bi moguće izvršiti modernizaciju javnog gradskog i prigradskog prijevoza koristeći pri tom i mogućnosti postojećih europskih fondova za nabavu novih električnih vozila i izgradnju potrebne infrastrukture za promicanje uporabe vozila s nultim faktorom emisije i smanjenje emisije CO2 postojećih voznih parkova. Potrebno je reorganizirati linije gradskog i prigradskog javnog autobusnog prijevoza i organizirati stalne kružne linije po užem gradskom području i frekventnim linijama. Na ovaj način bi se u Karlovcu konačno stvorili uvjeti za odvijanje svima dostupnog, brzog i ekološki prihvatljivog javnog autobusnog prijevoza koji bi prilagođen potrebama stanovnika grada i prigradskih naselja, a ne potrebama privatnog koncesionara javnog gradskog prijevoza. Sadašnja cijena karte autobusnog prijevoza na gradskim i prigradskim linijama je među najskupljima u Hrvatskoj i to je jedan od glavnih elemenata koji za posljedicu ima mali broj korisnika usluge javnog autobusnog prijevoza.

Zalažemo se za ozbiljno ograničavanje kretanja automobilima, što je vizija budućnosti našeg iscrpljenog i ugroženog planeta.

Vlastiti automobil zamijenit ćemo u budućnosti brojnim mogućnostima javnog prijevoza ili kroz najam dostupnih vozila.

Želimo Karlovac i Karlovčane na vrijeme pripremiti na život bez osobnog automobila:

  • Poticat ćemo kretanje pješice i biciklima te planiranjem i izgradnjom odgovarajuće biciklističko-pješačke infrastrukture s nekoliko pješačko-biciklističkih mostova preko rijeka, kako bi se ostvarilo nekoliko kružnih ophoda oko grada
  • Želimo osigurati parkiranje automobila na javnim gradskim parkiralištima smještenim na obodu grada s besplatno dostupnim gradskim biciklima
  • Za parkiranje bicikala želimo grupna nadzirana parkirališta na niz lokacija u gradu
  • U prostorno-planskoj dokumentaciji poticat ćemo smanjivanje zahtjeva za brojem obaveznih parkirališnih mjesta (PM) za automobile prilikom projektiranja zgrada bilo koje namjene te uvesti olakšice ukoliko se projektom osigura odgovarajuće parkiranje bicikala za stanare i zaposlene
  • zahtijevat ćemo obavezno osiguravanje BPM (biciklističkih parkirališnih mjesta) prema broju stanova, zaposlenih i sl. – želimo postaviti kriterij kao za parkirališna mjesta za automobile
  • osmišljavanje ekološkog, suvremenog i adekvatnog sustava javnog gradskog prijevoza (adekvatan broj linija, polazaka)
  • park & ride: umreženost i sinkronizacija različitih prometnih sustava (vlak, bus, javni gradski prijevoz)
  • sustav (podzemnih) garaža: Zvijezda, Novi centar, Grabrik, Luščić (osiguravanje potrebnog broja parkirnih mjesta uz redukciju vanjskih parkirnih mjesta – smanjenje asfaltiranih površina i povećanje prirodnih površina) 

Konkretni prijedlozi koje želimo realizirati i koji će se proširiti kroz suradnju i participaciju građana u odlučivanju o prioritetima:

  • Izgradnja novih biciklističkih magistrala koje bi povezivale centar sa rubnim dijelovima grada. Turanj – Centar, Ilovac – Centar, Mala Švarča – Centar, Drežnik – Centar, Jelsa – Centar
  • Banijanski most mora postati jednosmjerna ulica, a u budućnosti i pješački most sa biciklističkim stazama
  • Bez odgađanja realizirati tzv. karlovački prsten – ogroman problem prometne neuvjetne ulice uz bivšu vojarnu Luščić
  • izgradnja planiranih gradskih obilaznica: istočne, južne i zapadne, čime će doći do stvaranja cjelovitog i efikasnog prometnog sustava grada Karlovca
  • izgradnjom gradskih obilaznica i dovršetkom užeg gradskog prometnog prstena rasteretit će se tranzitni promet u gradu, a prometnim rasterećenjem “brza cesta” će postati gradska avenija, onako kako je oduvijek i zamišljana
  • uređenje zapuštenih gradskih i industrijskih prostora duž “brze ceste” i željezničke pruge, kojih se ostvaruje prvi kontakt, dojam i vizura grada većine turista i posjetitelja
  • betonski koranski most nije ugodan pješacima i hitno ga treba urediti rasvjetom, povišenom ogradom, ogradom prema prometnici
  • projekti i izgradnja nogostupa i biciklističkih gdje nedostaju (Luščić, Mostanje – Turanj – primjeri su koje građani traže kao njihov prvi prioritet)

Važan aspekt prometa grada je povezanost sa Zagrebom. Karlovac ima veliku prednost što se nalazi svega 50-tak kilometara od gospodarskog, političkog, prosvjetnog, trgovačkog i kulturnog središta Hrvatske, a između ova dva grada postoji autoput i željeznička pruga kojima se može brzo i sigurno prometovati. Ovakav povoljan prometni položaj još dodatno pojačavaju činjenice da su u razvojnim planovima Republike Hrvatske i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge i treće trake autoputa između Karlovca i Zagreba. Ovi budući projekti će još dodatno poboljšati prometni položaj Karlovca.

Prometnu povezanost sa Zagrebom mora se još dodatno pretvoriti u prednost za građane Karlovca, ali i za građane Zagreba: potrebno je  povezati Karlovac sa Zagrebom brzom prigradskom željeznicom i većim brojem autobusnih linija. Time omogućiti građanima Karlovca da se jeftino, brzo i sigurno s posla, škole ili fakulteta svaki dan vraćaju u svoj stan u Karlovcu, ali i privući dio stanovnika Zagreba da kupe stanove u Karlovcu koji su puno jeftiniji nego u Zagrebu, a život u Karlovcu je neizmjerno mirniji i ugodniji za obitelji s djecom i stariju populaciju nego u Zagrebu. Također se na taj način može povećati turistički i ugostiteljski promet u Karlovcu ako se privuče određeni broj dnevnih i vikend posjetitelja iz Zagreba. Da bi se postigli ovi ciljevi potrebno je lobirati kod državne vlasti i vodstva HŽ-a i Hrvatskih cesta po pitanju  izgradnji brze međugradske  željezničke veze sa Zagrebom i izgradnje treće trake autoputa.

Zeleni grad i grad bez otpada

U zadnjih trideset i više godina u gradu Karlovcu nije nastao niti jedan novi park. Aktivnim uključivanjem građana i struke uredit ćemo i proširiti postojeće zelene zone u gradu. Svakom ćemo kvartu omogućiti kvalitetan park i šetnicu, što više otoka zelenila i razvoj urbanih vrtova za rekreaciju te s ciljem povećanja kvalitete zraka i ublažavanja toplinskih udara. Postavit ćemo moderno oblikovane javne česme tamo gdje nedostaju, kako bi pitka voda bila dostupna građanima u javnom prostoru: time će se reducirati količina plastičnog ambalažnog otpada.  

  • nadograditi ćemo sustav gradskih parkova i perivoja i zaštitnog zelenila uz prometnice
  • pejsažno ćemo spojiti Kozjaču s obalama rijeka duž urbanističke osi
  • revitalizirati ćemo i proširiti Poučnu stazu Kozjača
  • realizirati ćemo projekte gradskih parkova u novijim dijelovima grada – Novi centar i Grabrik, koji su zaustavljeni bez pravog razloga
  • razvojem zelenih otoka, vrtova želimo poticati građane, posebice djecu, na brigu o okolišu
  • iako se zalažemo za život bez otpada (recikliranjem i ponovnom oporabom), u prijelaznom periodu prilagodbe i edukacije građana, zalažemo se za prevladavanje kroničnog nedostatka posuda za otpad diljem grada – želimo potaknuti razvoj inovativnih i dovoljno velikih posuda za otpad kojima će se onemogućiti razbacivanje otpada
  • utjecati ćemo na građane projektima podizanja svijesti o nezagađivanju okoliša otpadom nigdje – ni po gradu, ni po šumama, poljima…..