Već godinu i pol svjedočimo nevjerojatnom građevinskom bumu u našem gradu.
Nakon godina i desetljeća nečinjenja i propadanja gradske infrastrukture, javnih i privatnih zgrada, širom su se otvorile mogućnosti sufinanciranja obnove infrastrukture iz EU fondova, dogodili su se potresi zahvaljujući kojima su se otvorile mogućnosti financiranja konstrukcijske i cjelovite obnove javnih zgrada, ali i prometne infrastrukture. Nekim se čudom dogodilo da nisu propuštene prilike, pripremljeni su (neki) projekti, prijavljeni, odobreni. Radovi na aglomeraciji tj. odvodnji Karlovca i Duge Rese započeli su 2021., sanacija vrelovoda nakon završetka sezone grijanja, u proljeće 2022., obnova kompletne podzemne infrastrukture u Zvijezdi krenula je krajem ljeta 2022., obnove od potresa krajem 2022. g.
Dakle, već više od dvije godine svjedoci smo izvođenju radova na aglomeraciji, a već više od godine dana intenzivnim mnogostrukim radovima u samom centru grada, u Zvijezdi, te radovima obnove vrelovoda po cijelom, od Gradske toplane, grijanom gradu.
Nekim su se čudom do sada dogodile „samo“ dvije tragične nesreće. S obzirom na neurednost i neuređenost gradilišta te mizernu koordinaciju, ako je uopće ima, pravo je čudo da nezgoda i nesreća nije bilo i više.
Naš apel ovim našim osvrtom upućujemo prije svega investitorima – Gradu Karlovcu, Vodovodu i kanalizaciji, Gradskoj toplani, ali i svim izvođačima, nadzornim inženjerima i svima uključenima u procese građenja i njihovu organizaciju.
Uočenih propusta od strane građanki i građana našeg grada veliki je broj, po život opasnim nepravilnostima i sami svakodnevno svjedočimo. Na neke smo problematične aktivnosti već i prije upozoravali, prijavljivali inspekcijama. Na neke propuste i nekvalitetnu izvedbu upozoravali su putem društvenih mreža i brojni građani i građanke, sudionici političkog života grada, stručnjaci…
Naš je interes zaštita od prijetećih opasnosti, ali i nekvalitetnih radova koji će se nekako vjerojatno i završiti ili su već završeni, no popravljanje i ispravljanje loše izvedenih radova daleko je mukotrpnije i skuplje.
Nikako ne želimo ponavljanje D6 “never-ending-story”, priče bez kraja koja nas sve skupo stoji financijski, ali, što je još gore i bolnije, emocionalno i psihički.
No krenimo redom.
Gradilišta
Kamo god krenuli, u ovom moru gradilišta koja nas okružuju, ona su vrlo loše ili nepropisno označena, nedovoljno, a ponekad i nikako ograđena, bez prave pješačke i prometne signalizacije. Promet teškim gradilišnim strojevima križa se s pješačkim koridorima, pješački su koridori često uske staze uz klimavo ograđen iskop dubine metar-dva-tri, iskopani dijelovi ponekad tjednima i mjesecima stoje bez jasnog i vidljivog razloga nezatrpani, dionicama koje se zatrpane kamenom i tamponom teško se bilo kako kretati zbog neravnosti, velikog kamenja, rupa. Tako je u Zvijezdi i u širem centru grada, tako je ili slično u svim dijelovima gdje se izvode radovi aglomeracije. Radovi su ponegdje i završeni, a ceste i dalje prekopane, neasfaltirane, pune rupa, prašine, a sada i jesenjih lokvi.
Grad i gradske tvrtke moraju voditi računa o svojim gradilištima. Odgovornost je na izvođaču, nadzornim inženjerima, voditeljima projekata, ali i na investitoru.
Nitko ne bi dozvolio takav nered i kaos u svojem dvorištu, kući ili stanu, posebno ukoliko se radovi odvijaju dok živimo u tom svojem stambenom prostoru ili radimo u poslovnom prostoru u kojem se izvode radovi. Osjetljivi smo na najmanje sitnice kad majstori rovare po našem stanu, kući ili uredu, majstori koje mi plaćamo!
Istovremeno trpimo već mjesecima taj građevinski kaos koji nas okružuje.
Predstavnici svih nas građana ne pokazuju interes da nas zaštite od loše organizacije i nikakve koordinacije, od brojnih opasnosti, neprimjerene buke, prašine…
Tko je koordinator svih gradilišnih aktivnosti koje se odvijaju na prostoru grada? Koja gradska služba je zadužena za stvarnu, svakodnevnu, pa čak i satnu koordinaciju svih građevinskih firmi koje zadnjih mjeseci rade u isto vrijeme na području grada? Tko je odgovorna osoba?
Odlaganje materijala od iskopa i građevinskog otpada
Paralelno s izvođenjem radova događaju se neprimjerene aktivnosti vezane uz privremene deponije građevinskog materijala i neprimjereno odlaganje materijala od iskopa i građevinskog otpada.
Očito je da pojedinci koriste nepažnju inspekcija i dobronamjernost političkih prijatelja te protupropisno odlažu materijal od različitih iskopa, a često se radi i o građevinskom otpadu.
Motiv građevinskih tvrtki je jasan – bez plaćanja taksi za deponiranje na gradskom odlagalištu rješavaju se ogromnih količina iskopanog materijala.
Motiv građana koji dozvoljavaju istovarivanje materijala od iskopa na svojoj zemlji također je vrlo jasan – bez plaćanja studije utjecaja na okoliš i modela prevencije loših utjecaja na okoliš, bez projektne dokumentacije, bez skupih kubika za planiranje svojeg zemljišta, gotovo besplatno dobivaju kojekakav materijal kako bi poravnali svoje neravne terene.
Takve se nepropisne aktivnosti tiču svih nas. Bez obzira na to na kojim se lokacijama odlaže materijal od iskopa ili građevinski otpad, na javnim ili na privatnim površinama, neplanirano nasipavanje radi ogromnu štetu biljnom i životinjskom svijetu, prekida prirodne tokove otjecanja vode, bez sagledavanja štete na mikrookolinu oko lokacije, ali i šire, uništava prirodu vegetaciju. Ono je protivno propisima očuvanja okoliša i zbrinjavanja otpada, na štetu svih nas, na štetu svih koji se tih propisa drže i svojim aktivnostima trude se ostaviti što manje tragova u prirodi i urbanom okolišu.
Nepropisno odlaganje materijala od iskopa i građevinskog otpada poseban je problem. Bivše prognaničko naselje na Gazi, privatne parcele na kojima se otpadnim materijalom „ravna teren“.
Privremene deponije gradilišnog materijala
Privremene deponije gradilišnog materijala također su nekoordinirana aktivnost, za koju možemo samo pretpostaviti da je barem djelomično planirana u dogovoru s Gradom. Razumljivo je da se materijal za gradilišta mora negdje privremeno deponirati, da se mora organizirati dolazak i smještaj radnika koji svakodnevno putuju iz drugih gradova na rad na gradilištima, da se moraju negdje držati građevinski strojevi i vozila.
No ne bi li bilo jednostavnije, jasnije, transparentnije i građankama i građanima razumljivije da su sve pozicije predviđene za deponiranje građevinskog materijala ili odlaganje materijala od iskopa i privremene deponije građevinskog otpada objavljene prije početka ikakvih radova na karti grada, na GIS interaktivnoj mapi i dostupne u svakom trenutku svakom zainteresiranom pojedincu?
Zar ne bi bilo jednostavnije i lakše planirati mjesečne, tjedne i dnevne aktivnosti svakoga gradilišta na digitalnoj karti koju u svakom trenutku mogu brižni i znatiželjni građani i građanke pogledati, ako ih nešto zanima – u kojim se ulicama odvijaju koji radovi, do kada će potrajati zatvaranje određenih dionica, kuda mogu pješaci, a kojim putem automobili i niz drugih informacija koje može pružiti takva karta?
Gotovo savršeno bi bilo da se putem mobilne aplikacije dostupne svima svakodnevno obavještava o stanju radova, zatvorenim ulicama ili pješačkim koridorima, privremenim parkirališnim površinama?
U kojem je to stoljeću zastala gradska uprava koja nije u stanju na ovaj ili sličan način organizirati transparentno i svima dostupno i razumljivo upravljanje ovako kompleksnim građevinskim zahvatima koji se odvijaju u našem gradu?
Organizacija se odvija stihijski, nema je, nikakvog međusobnog usklađivanja mi ne vidimo, a ni brige za sigurnost, zdravlje građana, a kamoli ikakve brige da ovako zahtjevni i dugotrajni radovi pričine čim manje neugodnosti i štete građankama i građanima Karlovca, ali i svim njihovim gostima, poslovnim partnerima, turistima!
Potpuno je jasno da se na području radova aglomeracije i na Jamadolu mora negdje deponirati građevinski materijal. No je li ulaz na groblje primjereno mjesto za ovakav neuredan, neograđen i nezaštićen deponij?
Prihvatili smo da je plato između arboretuma i Vrbanićeva perivoja odgovarajuća pozicija deponija gradilišta aglomeracije u Zvijezdi. To ne može biti prostor razbijanja i usitnjavanja kamenih gromada hidrauličkim čekićem koji proizvodi nesnosnu buku i prašinu.
Deseci kamiona svakodnevno razvoze zemlju, kamen, pijesak s tog deponija na raznorazna gradilišta u različite dijelove grada – ne samo u Zvijezdu!
Je li tolika količina kamiona i njihov velik promet primjeren centru grada, blizini zaštićenog parka Vrbanićev perivoj? Je li se vodilo računa o štetnim posljedicama na ekološki sustav u okolici, uznemiravanje stanovnika, ali i biljaka i životinja (buka, prašina)?
Neprofesionalno izvođenje radova
Neprofesionalno vođeni radovi na sanaciji vrelovoda diljem Karlovca izazivali su mjesecima zgražanje građanki i građana Karlovca.
Nadamo se da su cijevi spojene dobro; grijanje je ove godine proradilo taman na vrijeme, no na što su ličila gradilišta vrelovoda, kako su zaštićeni iskopi i prekopi, kakvo je sve smeće zatrpavano u iskope, kako su izvedeni spojevi u toplinske podstanice, kakvom su to zemljom iz iskopa zatrpani rovovi u zelenim površinama i kakva je to trava posijana kad raste sami korov?
Oštećenja na zgradama
Stradavanje zgrada uslijed grubog i neprimjerenog izvođenja radova
I najgore na kraju! Uslijed neprimjerenog i agresivnog načina iskopa za polaganje kanalizacije dolazi do oštećenja zgrada.
Popravlja se podzemlje, a sve ono iznad tla se uništava grubim i neprimjerenim radom. Zgradama je narušena statika, popucali su zidovi, ugrožen je boravak stanarima u vlastitim domovima. Ljudi iz Zvijezde odlaze jer su im kuće opasne za život ili jer je više nemoguće izdržati taj grubi nasrtaj na našu zaštićenu spomeničku baštinu.
Radovi će potrajati još mjesecima, poneki i godinama.
Gradu je potrebna gradska uprava koja ne zanemaruje neorganiziranost i međusobnu nekoordiniranost gradilišta i svakodnevne opasnosti kojima smo zbog toga izloženi.
“Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.” (Ustav RH)
